Malina rodila, ali cena otkupa niska
08. 08. 2016. u 10:22
Poljske sorte "crvenog zlata" se odlično primile i napunile gajbe u kulskoj opštini. Plaćalo se 270, a sada 170-180 dinara
Gajbe industrijskog voća spremne za fabriku
Iz opštine Kula otkupljivači dnevno odnose oko pet tona malina, koja je u ovom kraju počela da se gaji pre nekoliko godina, a dosad je zauzela oko 20 hektara, sa tendencijom da se seje i na novim površinama. Proizvođači su zadovoljni rodom, ali ne i cenom, koja je, kako navode, na početku berbe bila 270, a sad je 170 i 180 dinara, zavisno od mesta otkupa.
- Očekivao sam ove sezone rod oko pet tona, a već sam ubrao ppeko tri tone, iako je berba tek na polovini. Svaki dan se iznenadim koliko je novih plodova sazrelo. Cena je na početku bila začuđujuće povoljna, ali je kasnije bila spuštena čak do 165 dinara - navodi Stefan Bahtjak, predsednik Udruženja malinara "Polka i polana" u Kuli.
Proizvođač iz Sivca Emilo Sekulić kaže da je cena pala posle kiša, koje smanjuju sadržaj suve materije u malini, ali mu nije jasno zašto cena nije vraćena kad je sunce popravilo kvalitet ploda.
- Možda je cena niska i zato što malinari u Vojvodini nisu ujedinjeni, pa zbog toga ne mogu da utiču na "igre" oko otkupa - primećuje Sekulić.
Tonu malina dnevno, po trenutnoj ceni od 170 dinara, u Sivcu preuzima otkupljivač iz Novog Sada, dok četiri tone plodova, za 180 dinara po kilogramu, iz Kule odvozi Vladimir Kuhar iz Đurđeva, jedan od pionira uzgoja ovog voća u Vojvodini. Na otkup u Sivcu rod donose i malinari iz okolnih sela Kruščić i Kljajićevo, a na utovar u Kuli napunjene gajbe stižu i iz Crvenke, Nove Crvenke i Vrbasa.

Malinari u kulskoj opštini i okolini gaje isključivo "polku" i "polanu", sorte malina iz Poljske. Rod se ne klasira, pa se sve maline otkupljuju kao industrijske.
- Klima u Bačkoj je takva da je zbog zapare i nedovoljnog senčenja teško proizvesti malinu prve klase. Za to su potrebni navodnjavanje, mreža za zaštitu od sunca i dobro poznavanje proizvodne tehnologije. Planovi udruženja su da proizvodimo i izvozimo prvoklasnu konzumnu "polku", koja je čvršća, lakša za branje i može duže da se skladišti - napominje Bahtjak.
On ističe da nema kvalitetne maline bez dobrih berača, a njih nije bilo teško angažovati za satnicu od 150 dinara ili za 60 dinara po kilogramu ubranih plodova. U malinjacima u kulskoj opštini radi trenutno oko 600 sezonaca.
ŠIRENjE ZASADA
BAHTJAK ima plantažu na 45 ari, a namerava da zasad maline udvostruči. I ostali članovi udruženja "Polka i polana" planiraju da prošire proizvodnju.
- Veleposednici mogu da gaje kukuruz i žito, a sitnim poljoprivrednicima ostala je malina da nešto zarade - objašnjava Sekulić.