Šansa za Brankovinu

B. Puzović

22. 04. 2015. u 08:00

Znamenito selo u valjevskom kraju uskoro dobija novi urbanistički plan. Pored uređenja infrastrukture, biće definisana pravila za izgradnju

Шанса за Бранковину

Spomen-kompleks nadomak grada na Kolubari

RODNO rodno mesto čuvenih Nenadovića i najveće srpske pesnikinje, Desanke Maksimović - posle mnogo pokušaja minulih decenija da se ovo znamenito naselje uredi - dobija novi urbanistički plan. Poslednji ovakav akt, donet 1973, odavno je prevaziđen, a stručnjaci vele da je, zapravo, bio kočnica razvoja Brankovine, pre svega turističkog...

Novi urbanistički plan, koji je dobio zeleno svetlo Gradskog veća, biće na Dnevnom redu naredne Skupštine grada Valjeva kao dokument koji će rešavati problem infrastrukture, a trebalo bi i da doprinese smanjenju iseljavanja iz Brankovine - sela koje je proglašeno za kulturno dobro od velikog značaja. Jer, u kompleksu su crkva, muzej, stare kuće-sobrašice, te škola koju je pohađala pesnikinja i akademik Desanka Maksimović. Naravno, najznačajnija srpska poetesa počiva u porti ovdašnje crkve...

- Plan treba da omogući ravnomerni razvoj ovog kompleksa, koji sve više dobija značaj na turističkoj mapi Srbije - kaže Violeta Petrović, pomoćnik direktora Direkcije za izgradnju Valjeva. - Biće definisana i pravila gradnje za sve vrste objekata, te urađena kompletna komunalna infrastruktura, što će značajno doprineti razvoju Brankovine.

Dr Vladimir Krivošejev, direktor Narodnog muzeja u gradu na Kolubari, smatra da je za gradnju sadržaja prema novom urbanističkom planu potrebna tesna saradnja javnog i privatnog sektora. Zadatak lokalne samouprave je da doprinse razvoju kulturnih, ali i prirodnih sadržaja koji su turistička atrakcija, te obezbedi infrastrukturu. Ne može se, međutim - procenjuje dr Krivošejev - očekivati da grad u Brankovini otvori restoran, hotel, pansione... već treba stvoriti uslove da to bude primamljivo privatnom sektoru.

DIČNI NENADOVIĆI

BRANKOVINA je rodno mesto Nenadovića. Aleksa je bio među najznačajnijim Srbima svoga doba, a istoričari vele da bi - da nije ubijen u seči knezova - on bio vođa Prvog srpskog ustanka, a ne Karađorđe. Prota Mateja bio je pisac prvog srpskog ustava i začetnik diplomatije države koja se tek formirala, dok je Jakov, praktično, bio prvi ministar unutrašnjih poslova Srbije, poznat po tome što je Karađorđu odbrusio da "Kolubaru ne prelazi"...

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije