Od kombajna 30 invalida!
19. 11. 2014. u 08:50
Nepažnja prilikom rukovanja poljoprivrednim mašinama napunila Kliniku za plastičnu hirurgiju niškog Kliničkog centra. Domaćini priznaju da je samo trenutak dovoljan da se teško povrede
NIŠ - Zbog nestručnog i nepažljivog rukovanja mašinama tokom ovogodišnje berbe kukuruza 30 ljudi zbrinuto je na Klinici za plastičnu hirurgiju niškog Kliničkog centra. Svi su zadobili teške povrede, jer su ostali bez prstiju, a trojica čak i bez šaka. Lekari upozoraju da su ove nesreće na njivama sve učestalije a da su posledice trajne i nepopravljive.
Hranilac porodice Dragoljub Đorđević (60), poljoprivrednik iz sela Čungula kod Blaca, lekari uspeli da sačuvaju levu ruku. Ne ume da objasni kako se to njemu dogodilo i pored iskustva i odgovornosti. On godinama koristi berač kukuruza, u narodu poznat kao „sip“.
- Pravo je čudo što mi je ruka još na ramenima - priča Dragoljub koji se već dvedesetak dana oporavlja od povrede - Skrenuo sam pogled sa mašine, bukvalno, na sekundu. Usledio je strašan bol, a onda sam shvatio da krv, koja je prskala na sve strane, ustvari moja - priseća se ovaj uzorni domaćin koji je ostao bez palca na levoj ruci a pitanje je da li će mu lekari spasiti i kažiprst. Kaže da se ne usuđuje da razmišlja kako će ubuduće obavljati poljoprivredne poslove. - Posle svega, srećan sam što još imam dve ruke.
Na Klinici za plastičnu hirurgiju proteklih mesec dana dnevno su zbrinjavali po jednog pacijenta sa povredama nastalim nestručnim rukovanjem poljoprivrednim mašinama.
- Svake sezone imamo veliki broj povreda koje su nastale upravo rukovanjem mašinama za branje kukuruza. Dovoljan je sekund nepažnje, a posledice su nepovratne i za ceo život. Velika je trauma kada neko ostane bez dela tela - kaže Predrag Kovačević, plastični hirurg. - Primetili smo da su najstrašnije povrede zapravo kada oni „čiste“ jer je mašina u pogonu a ne koriste nikakvo oruđe ili zaštitu. Tada ostaju bez dela ili čitave šake.
Oporavak je, posle operacija i hirurških intervencija, težak i naporan.
- Moraju da računaju na dugotrajan i mučan proces koji je povezan sa zahtevnom rehabilitacijom. I pored upornosti pacijenata i lekara na fizikalnoj medicini često je neophodno još operacija. Sve se to može izbeći ako ljudi prihvate da činjenicu da moraju biti pažljiviji kada koriste takve mašine - dodaje Kovačević.

POVREDE KAO EPIDEMIJA
POSLE povreda u saobraćajnim nezgodama, ove od poljoprivrednih mašina motornih testera i cirkulara, najzastupljenije su na Klinici tokom jeseni. Profesor plastične hirurgije Milan Višnjić kaže da su ove godine poprimile razmeru epidemije.
- Ranije su naše seljake povređivali konji i volovi a sada eto nove tehnologije uzimaju svoj „danak“, pogotovo kada dođe vreme da se prikupi letina i obezbedi ogrevno drvo. Žalosno je što su to često hranioci porodica. I pored velike stručnosti i napora lekara nismo u stanju da potpuno saniramo povrede - kažu lekari.