Prohor Pčičnjski: Izgoreo Kraljev konak
27. 01. 2014. u 12:22
Požar na krovu kompleksa manastira Sveti Prohor Pčinjski. Vatra najpre primećena na krovu objekta koji se rekonstruiše. Verovatan uzrok vatra koja je ložena na gradilištu
Kraljev konak koji se nalazi u okviru kompleksa manastira Sveti Prohor Pčinjski izgoreo je u požaru koji je u ponedeljak u prepodnevnim satima najpre primećen na krovu objekta koji je u fazi rekonstrukcije.
Bez obzira na brzu intervenciju vatrogasnih ekipa iz celog Pčinjskog okruga i činjenicu da je borbu sa plamenom više od tri sata vodilo 30 vatrogasaca - šteta je ogromna. Stradala je kompletna krovna konstrukcija.
Požar je izbio na levom manastirskom krilu u predelu krova. Vatrogasci su obavešteni nešto posle deset sati, ali se vatra brzo širila, tako da je izgorelo krilo objekta. Uništena su dva sprata, površine oko 400 kvadrata. Monaštvo nije bilo u opasnosti, a crkva u okviru kompleksa je sačuvana - kaže Drakča Stamenković, načelnik Sektora za vanredne situacije.
Uzrok požara će biti utvrđen, mada se pretpostavlja da je u delu objekta ložena vatra.
Vedran Tašković, komandir vatrogasne brigade, napominje da je u gašenju požara utrošeno sto tona vode. Pet vatrogasaca je zadobilo lakše povrede tokom gašenja požara.
Vladika vranjski Pahomije kaže da je šteta velika i da će stručne komisije tek utvrđivati šta je stradalo u istorijskom objektu čija se opsežna rekonstrukcija radila od početka prošle godine. Radovi su izvođeni sredstvima Ministarstva dijaspore i vera, a rekonstrukcijom je obuhvaćen dovršetak severoistočnog dela konaka sa uređenjem spomen-sobe ktitora kralja Petra Prvog Oslobodioca i narodne trpezarije, obnova fasade, zamena krova i celokupne stolarije.

Ranijih godina konak je funkcionisao kao hotel, ali je godinu dana zatvoren za posetioce.
Inače, prošle godine obeleženo je 100 godina od izgradnje Kraljevog konaka i 700 godina gradnje manastirske crkve od strane kralja Milutina Nemanjića.
CAREVA ZADUŽBINA
Manastir Sveti Prohor Pčinjski je u šesnaestom veku podigao vizantijski car Roman Diogen u znak zahvalnosti Svetom Prohoru, koji mu je prorekao da će postati car. Danas se smatra jednom od najvećih svetinja na jugu Srbije i radi kao kulturno-prosvetni centar ovog kraja.
ana
27.01.2014. 16:17
Iz srodnih vesti vidi se da je potrebno pažljivo utvrditi uzrok požara. Ako je konak bio u lošem stanju sada će verovatno biti bolji kada ga obnovimo. Možda je i vreme da se utvrdi za koje je manastire preduzeće VISAN izradilo projekte za zaštitu manastira od požara za šta je u vreme direktorovanja M.Omćikusa Min. kulture dalo 50.000.000 dinara bez ikakvih uslova i rokova...i izgleda da u skladu sa njim posao nije još uvek završen
Ovo je tuzna vest za sve postovaoce srpske duhovne kulture i istorijskog nasljeda. Nekada se drvo koristilo za sve gradjevine, jer je bilo svuda dostupno i veoma jeftino. Danas imamo nove metalne grede pa krovovi bi mogli da budu prakticno otporni na vatru i na vremensko propadanje. Jeste, to je skupo, ali kad nesto imamo pa ga izgubimo onda tek vidimo koliko smo bogati i srecni sto imamo nesto vrednije od svih nas.
E, moj Pahomije Vranjanci nisu zaboravili za šta su ti služili konaci ..... shvati ovo kao opomenu
Манастир је саграђен у једанаестом веку, а не у шеснаестом како пише у тексту. Тада Византија није ни постојала.
Komentari (3)