Timočka Krajina: Umesto kukuruza 150 plantaža tartufa
18. 03. 2013. u 20:40
U Timočkoj Krajini ovog proleća, u saradnji sa Englezima, niču novi zasadi leske. Plantaže sa najskupljom gljivom na svetu. Prvi rod posle tri godine
NEGOTIN - Umesto tradicionalnih ratarskih kultura, mnogi poljoprivrednici u Negotinskoj i Timočkoj Krajini ovog proleća odlučili su se za gajenje tartufa na leski. Najskuplja gljiva na svetu, čija cena po kilogramu dostiže i hiljadu evra, mnogi kažu da je i moćan afrodizijak, našle su u lešniku idealnog partnera, a u istočnoj Srbiji, po mišljenju stručnjaka londonskog investicionog fonda "Grin laboratoris", idealne uslove.
- Reč je o pilot-projektu koji se sprovodi od prošle godine. U jesenjoj kampanji na teritoriji Srbije podignuto je 150 plantaža na ukupnoj površini od 33 hektara. Ovog proleća, samo na teritoriji sedam opština Borskog i Zaječarskog okruga podići ćemo oko 15 plantaža površine od 10, 20 i 30 ari. Sudeći po interesovanju, već na jesen taj broj će biti znatno veći - kaže regionalni koordinator Miodrag Janošević, diplomirani inženjer poljoprivrede.
Engleska kompanija sa proizvođačem deli dobit tako što farmerima daje 70 odsto prihoda, a zadržava 30 odsto. Navodno, gajenje ovih zasada nije komplikovano, a posle tri godine u kojima nema roda, može da donese mesečnu dobit i do 2.000 evra. Sa tim su saglasni i farmeri, jer su i lešnici i tartufi deficitarna roba na tržištu. Ekonomista Goran Milojković (40) iz Slatine kod Bora, smatra da su ovakve plantaže praktično penzija za potomstvo, jer čak nekoliko decenija obezbeđuju siguran plasman.

- Tražeći nove načine proizvodnje, pročitao sam tekst na internetu o gajenju tartufa na leski. Leska je jedna od najotpornijih i najzahvalnijih kultura za uzgajanje, a tartuf, što mu i cena kaže, najtraženiji. Pošto je obezbeđen plasman i lešnika i tartufa, odlučio sam se da rizikujem. Ekonomski period eksploatacije plantaže je 50 godina, pa mi je ovo, praktično, investicija za unuke - kaže Goran, koji je poštujući sve predviđene agrotehničke metode, zasadio na 30 ari lešnika, čiji je koren, pod strogim laboratorijskim uslovima, praktično već u simbiozi sa tartufom.
- Sadnice koje dobijaju farmeri biraju se na osnovu parametara o njegovoj parceli, a dužan je da se domaćinski odnosi prema plantaži - kaže Miodrag Janošević, predstavnik engleskog investicionog fonda koji sa svakim proizvođačem sklapa ugovor na 20 godina i na toliki period im obezbeđuje plasman tartufa i lešnika, po cenama na svetskom tržištu na dan otkupa.
Prvi rod skupocene gljive očekuje se posle treće godine, a berbu obavljaju stručnjaci Fonda. Prinosi su u početku maltene simbolični, a vremenom se uvećavaju. U periodu od četvrte do desete godine prosečan prinos lešnika po sadnici je tri kilograma, a tartufa 150 grama. Od desete do 30. godine, kada je period maksimalnih prinosa, sadnica prosečno daje pet kilograma lešnika i 250 grama tartufa.

DA bi uopšte i podigao plantažu, farmer mora da dostavi potrebnu dokumentaciju, na osnovu koje će mu kompanija obezbediti izradu elaborata sa uputstvima za pripremu zemljišta, sadnju i brigu o sadnicama, koji proizvođač plaća 300 evra u dinarskoj protivvrednosti.
BELI TARTUF 1.000 EVRA KILOGRAM
KILOGRAM crnog tartufa, čija je kolevka Francuska, a plantažno se gaji u Italiji i Španiji, na svetskom tržištu košta 550 evra. Najkvalitetniji, beli tartuf, koji može da naraste i do veličine manje lubenice je 1.000 evra po kilogramu. U Kini je 2007. italijanski 1,5 kilograma težak beli tartuf prodat na aukciji za 330.000 dolara.
rashaman
18.03.2013. 22:44
Samo da ne bude kao sa plantazama puzeva od pre desetak godina.(licno puko 500 ev.)Zdrav razum mi kaze da odgajivac moze i sam naci trziste za deficitaran proizvod,a gajenje ... pa svega ima na netu.
Liči na mnoge dosadašnje prevarne šeme. Najava ogromne zarade, ali ne odmah nego za par godina, a avansira se neka "sitna" para (ovde 300 Eur) za "projekat". Kakav crni projekat od 300 Eur za 30 ari zasada, gluposti. Ne pročitah u tekstu od koga kupuju sadnice leske ... da ne bude od istog "engleskog fonda".
cista prevara jos se reklamiraju po televizijama i novinama ojadice narod koji bi sve dao samo da doce do velikih para
cista prevara i mi smo mogli da nasednemo,da ne duzim pricu ,poslali smo im zemlju na analizu sa auto otpada punu ulja i nafte za 2 nedelje nam je stigao odgovor da je vrlo pogodna za sadnju i da mozemo da krenemo sa realizacijom samo da im uplatimo 40000 din i valjalo bi da pozurimo toliko o englezima
@bane - U moru mnogih gluposti i neistina koje se sire komentarima o celom procesu, ovaj je zasluio Oskara ili Nobelovu nagradu za klevetu !!! Pre svega, ne postoji niti jedan kooperant ko nam je poslao uzorak zemlje na analizu, a da je odustao od procesa, pogotovo ne pod tim ili slicnim imenom (da bi Bane mogao da je nadimak). Takodje, izradu analize radi Institut za zemljiste Beograd (ugovor i saradnju mozete videti na sajtovima obe strane), tako da ''zemlju punu ulja i nafte'' bi sigurno prepoznao!
Komentari (37)