Manastir Banjska: Počela konzervacija ikona

D. ZEČEVIĆ

13. 10. 2012. u 20:32

Ikone koje se nalaze u manastiru donete iz porušenih svetinja širom Kosova i Metohije. Iguman Danilo: Neophodna je popravka hrama Svetog Stefana

U manastiru Banjska, zadužbini i grobnom mestu kralja Milutina, posvećenoj Svetom Stefanu, zaštitniku loze Nemanjića, koju sada nagriza zub vremena, ovih dana počeli su radovi na konzervaciji ikona. Po rečima igumana Danila, jedinog monaha u ovoj svetinji, radove na konzervaciji u saradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika, izvodi naš poznati konzervator Radomir Petrović.

- Ikone koje se nalaze u manastiru donete su iz porušenih svetinja širom Kosova i Metohije, a osim ikonostasa i nekoliko ikona iz 19. veka, spasenih iz uništene Crkve Svetog Ilije u Vučitrnu, u manastir je sklonjena i čudotvorna Bogorodica Kazanska iz Saborne crkve u Prizrenu, ali i još neke vredne ikone - objašnjava otac Danilo, iguman svetinje, koji naglašava da je, uprkos tome što svetinja godinama propada, neophodno zaštititi dragocene ikone. Ikone na kojima se radi konzervacija donete su u Banjsku posle oživljavanja 2004. godine, jer je manastir prethodno bio pust pet vekova... I dok ističe značaj zaštite ikona, iguman Danilo, čuvar i zaštitnik svetinje, nada se da će i crkva doći na red za rekonstrukciju.

- Verovatno su u planu i radovi na obnovi ove svetinje, ali se čeka na prikupljanje sredstava. Nažalost, hram Svetog Stefana, zadužbina kralja Milutina, u jako je lošem stanju, crkva prokišnjava, otpadaju delovi lukova ispod kupole, obrušavaju se i zidovi ispod kompleksa, ostaci manastirske trpezarije i konaka - priča iguman nekada najraskošnije svetinje SPC na Kosmetu.

BESPRAVNA GRADNjA - Manastir Banjska, jedan od najznačajnijih spomenika kulture na Kosmetu, sledeće godine puni sedam vekova postojanja. Ali i danas se suočava sa problemom bespravne gradnje na manastirskom zemljištu. U samoj blizini, baš kao sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka, kada su na crkvenoj zemlji podizane vikendice, započeta je bespravna gradnja, koja, iako je zaustavljena, dodatno utiče na urušavanje manastira - ističe iguman Danilo.

Crkva nikada nije u potpunosti obnovljena, a restuaracija iz 1939. godine, kada je tadašnji stručnjak Đurđe Bošković rekonstruisao crkvu, bila je samo privremeno rešenje. Inače, manastir Banjska građen je po ugledu na Studenicu, dok su Visoki Dečani građeni upravo po ugledu na Banjsku.

- To su tri naše najsličnije crkve, koje su gradili majstori iz primorja, pre svega čuveni Fra Vito iz Kotora, koji je kasnije bio glavni majstor na Dečanima. Banjska je kao najmonumentalniji i najraskošniji manastir u srednjovekovnoj Srbiji bio na četvrtom mestu po značaju. Ali nažalost, od tog srednjovekovnog sjaja veoma malo je sačuvano, jer je svetinja delila sudbinu srpskog naroda - objašnjava otac Danilo.

On podseća da je dolaskom Turaka, posle Kosovske bitke, manastir razoren i spaljen jer je bio čuven po svojoj raskoši i zlatu, što je mamilo neprijatelje da ga napadaju i pustoše.

- Ova zadužbina kralja Milutina građena je od 1313. do 1316. Kralj je vladao više od 40 godina i isto toliko manastira podigao, a Banjska je bila istovremeno i njegov mauzolej i najraskošnija svetinja. U manastiru je, pored kralja Milutina, svojevremeno bila sahranjena i kraljica Teodora, žena Stefana Dečanskog i majka cara Dušana - objašnjava iguman svetinje, koja se izdržava od priloga vernika i posetilaca.

Prilikom arhoeloških radova 1915. pronađen je prsten kraljice Teodore, koji se danas nalazi u Narodnom muzeju u Beogradu...

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije