Na tezgama i otrovne gljive
05. 06. 2012. u 07:40
Gljivarsko društvo u Valjevu upozorava građane na opasnost od nekontrolisane prodaje pečuraka. Inspektori prebacuju odgovornost. Prodavci površni. Stručnjaci štampaju brošure
VALJEVO - Na tezgama na valjevskoj pijaci pojavile su se u prodaji šumske gljive, koje zbog sličnosti lako mogu da se zamene sa veoma otrovnim! Najrizičnija je biserka, koja veoma liči na smrtonosnu panterku.
Pre nekoliko godina u ovom kraju tri osobe su umrle od trovanja zelenom pupavkom. Reč je o najotrovnijoj gljivi na ovim prostorima.
- Zeke i biserke šepure se na legalno zakupljenim tezgama ili na kutijama na betonu - kaže Dragić Tomić, predsednik Gljivarskog društva Valjeva. - A samo zeka ima više od 400 vrsta, jestivih i otrovnih, pa ih i najveći stručnjaci teško prepoznaju.
Tomić, jedan od najvećih poznavalaca gljiva u Srbiji, ističe da zekama boja šešira često varira. Kad pita prodavce kako prepoznaju gljive, najčešći odgovor je upravo - po boji šešira!
- Nailazio sam na pijaci i na otrovne gljive, a jedino što sam mogao da učinim je da ih kupim i bacim - kaže Tomić. - Gljive se i dalje prodaju bez kontrole i dozvole, a lečenje ljudi koji se njima otruju je veoma skupo. Na to uporno upozoravamo nadležne ako ih ima...
Trovanje gljivama često se završava smrću, naročito ako se kasno ode lekaru. Gljivari podsećaju na osnovno pravilo da ko ne zna da prepozna smrtonosnu zelenu pupavku, najotrovniju gljivu u Evropi, ne treba ni da bere pečurke.
- Među beračima je najviše onih koji o gljivama gotovo ništa ne znaju - kaže Tomić. Većina, nažalost, uopšte ne želi da sasluša savete članova Gljivarskog društva. Najčešće odgovaraju da o gljivama znaju sve, jer ih beru odavno.
Da bi se sprečila eventualna trovanja, Gljivarsko društvo predlagalo je da se širom Kolubarskog okruga postave plakati sa fotografijama jestivih gljiva i njihovih otrovnih dvojnica, uz objašnjenja kako da se uoče razlike. Gljivari su štampali brošure.
- Pri branju treba uzeti u obzir - boju, oblik, mesto gde gljiva raste, miris, strukturu tkiva, a ako postoji i trunka sumnje da je pečurka otrovna, ne treba je brati - upozorava Tomić. - Uz nepoznavanje, veliki problem je i to što nijedan zakon ne reguliše branje i prodaju pečuraka. Zbog toga, kad na tezgi na pijaci među gomilom jestivih primetimo opasnu otrovnicu nijedna inspekcija ne interveniše, uz obrazloženje da za to - nije nadležna.
U Zdravstvenom centru Valjevo ove godine zabeležen je jedan slučaj lakšeg trovanja pečurkama. Lane je lečeno troje.
M.M.
05.06.2012. 09:35
"Odlicno". Inspeklcija neka i dalje sedi u hladovini svojih klimatizovanih kancelarija. Uskoro ce mozda i poceti da rade svoj posao,a ne politicki.
Ono shto jes' jes' samo ostaje: Za shtampanje plakata i davanje "struchnih" saveta od strane ovog "struchnjaka" treba neko da izdvoji pogolemu svotu novaca, jer je dotichni lakom na pomenuti papir:-))Kupuje gljive i baca ih??!-tvoj dinar je k'o soliter velik!Drugo, puk'o URS /bivshi G17+/ pa zhalopojka u medijima?!Nema novaca gljivarima!!Nauk: Ne kukaj, vec radi na dobrobit drushtva /shta bi ti falilo da drzhish besplatne edukacije, ko ti brani?!/, te ne gledaj samo kako cesh da profitirash!
Pa,valjda bi trebalo uzbrati sve vrste i ispitati labaratorijski ! Pa,ih saditi u namenjenim parcelama isto kao i šampinjone .
Komentari (3)