Knjaževački obućari sami sebe carine

D. MILJKOVIĆ

11. 12. 2011. u 20:42

Na jugu Srbije od 153 kompanije samo jedna, „Falk Ist“ iz Knjaževca, koristi pogodnost novog zakona

NIŠ - Od 153 kompanije na jugu Srbije koje su za proteklih šest meseci ispunile uslove da u pojednostavljenom carinskom postupku budu partneri Carine, samo jedna je zvanično dobila mogućnost „kućnog carinjenja“.

Proizvođač obuće „Falk Ist“ iz Knjaževca od jula ove godine svoju robu carini sam u krugu preduzeća, bez troškova špedicije i transporta do prvog carinskog terminala. U postupku za dobijanje ovog statusa su i „Gramer“ iz Aleksinca, „Leoni“ iz Prokuplja, „Nisal“, „Filip Moris Operejšn“ i „Jumis“ iz Niša.

Jasmina Grupković, finansijski direktor u knjaževačkom „Falk Istu“, kaže da ima 30 godina iskustva u privredi i da su ove novine u carinskom postupku dugo priželjkivane.

KRIZA DEMORALISALA PRIVREDNIKE PRIVREDNICI na jugu Srbije kažu i da su olakšice stigle u vreme kada nemaju šta da ponude za izvoz, jer industrijska proizvodnja beleži drastičan pad.
- Problemi nelikvidnosti, destimulativan ambijent za razvoj privatnog biznisa pogotovu za izvozno orijentisana preduzeća, reflektuju se i na odnos prema pomenutim novinama - kaže Dragan Stojanović iz „Jumisa“.

- Godišnje sa 1.000 radnika proizvedemo milion pari dečije i sportske obuće, uglavnom za izvoz. Pojednostavljen carinski postupak na osnovu fakture ili postupak u krugu preduzeća, takozvano kućno carinjenje, značajno olakšava posao. Obučeni smo da budemo partneri sa Carinom - kaže direktorka Grupković.

- Morali smo da ispunimo uslove koji za jednu ozbiljnu kompaniju nisu nemogući. - Pozitivno poslovanje i disciplina su preduslovi za pokretanje procedure. Imamo radnika koji je prošao obuku i sada možemo da carinimo robu i za treća lica, ali to ne činimo zbog obima posla.

- Sve je zasnovano na poverenju uz osnovni uslov da postoji ekonomska opravdanost. Procedura za dobijanje „kućnog carinjenja“ traje 60 dana. Kada je dobije, izvoznik elektronski dostavlja fakturu o izvozu, a mi imamo rok od 30 minuta da insistiramo na pregledu robe. Ukoliko u tom roku ne odgovorimo, on slobodno može sam da započne proceduru izvoza. Potrebno je samo da nam u određenom roku dostavi originalnu dokumentaciju. Roba ne mora da bude skladištena u carinsko skladište ili neki registrovani prostor nego u bilo koji, adekvatan za kontrolu - kaže Žarica Veselinović, upravnik Carinarnice Niš.

TROŠKOVI SVAKU carinsku deklaraciju izvoznici plaćaju špediterima od 15 do 20 evra, plus još 0,1 odsto od vrednosti robe, kao garanciju. Ponekad, izvoz jednog šlepera prati i po desetak deklaracija. U pojednostavljenim postupcima tih troškova nema, osim redovnih taksi.

Kućno carinjenje“ uz prethodnu najavu, može da se obavi u bilo koje doba dana, tokom vikenda ili državnih praznika. Za izvoznike i uvoznike to znači da nema čekanja, troškova špedicije i korišćenje carinskih terminala, dnevnica vozačima. Zato pomalo čudi što je tek neznatni broj zainteresovan za ove postupke.

U „Falk Istu“ ocenjuju da je u pitanju slaba informisanost, dok Dragan Stojanović iz niškog „Jumisa“, smatra da kod privrednika postoji i „strah od novina“. Ova kompanija godišnje izveze 2,5 miliona evra prehrambene robe.

- Biće to velika ušteda jer nećemo morati da svakodnevno po nekoliko puta šaljemo kamione 15 do 20 kilometara do carinskih ispostava kod „Fripaka“ ili Aerodroma - kaže Stojanović.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (1)

zoran2

12.12.2011. 00:32

toliko o tome da se drzava trudi da informishe privredu o nekoj pogodnosti ali zato kad treba da se plati neki namet vrlo revnosno isporucuju racune cak i za po nekoliko godina u nazad i rokom placanja od 15 dana,ah najlepshe na kraju zalba ne odlaze izvrshenje reshenja,pa koji ce mi onda i zalba