Gde je centar Starog Rasa

M. NIĆIFOROVIĆ

20. 08. 2009. u 20:25

Stručnjake, turiste i građane Raške oblasti i dalje muči velika dilema o sedištu srpske države. Tezu da je na Pazarištu „srušila“ ekipa akademika Jovanke Kalić, koja tvrdi da je bio na Gradini

Do pre deceniju i po, dok u Novi Pazar nije došla arheološka ekipa Filozofskog fakulteta u Beogradu, na čelu sa akademikom Jovankom Kalić, svi u Raškoj oblasti, u Srbiji i celom svetu bili su uvereni da se Stari Ras nalazi na Pazarištu, nedaleko od Sopoćana, gde je Stefan Nemanja postavio temelje prve srpske države.
Da je Ras na Pazarištu, i da u to ne treba sumnjati, potvrdila je, osamdesetih godina prošlog veka, ekipa poznatog arheologa prof. dr Marka Popovića, koja je, nakon što je decenijama istraživala ovaj lokalitet, „na tu temu“ objavila više knjiga i naučnih radova. Delom i na osnovu Popovićevih istraživanja, Stari Ras je 1978. godine, kao svetsko kulturno dobro, stavljen na listu Uneska.
Međutim, ekipa akademika Jovanke Kalić došla je do drugačijih saznanja: „Stari Ras nije bio na Pazarištu u blizini Sopoćana, već na Gradini, u Postenju, nedaleko od Petrove crkve, koja je takođe pod zaštitom Uneska“.
Nema sumnje da je prestono mesto Srbije bila Petrova crkva. U biografiji Stefana Nemanje, koju je pisao njegov sin Stefan Prvovenčani, jasno piše da se Petrova crkva nalazi u stolnom mestu. Zar treba sumnjati u Stefana Prvovenčanog; ako bi se njegove beleške stavile pod sumnju, to bi bilo isto kao da se sumnja u nekog francuskog kralja da li je znao gde mu je Pariz.
Ovu tezu profesorka Jovanka Kalić i njeni saradnici potkrepljuju mnogobrojnim arheološkim otkrićima na lokalitetu Gradina u Postenju (kilometar od Novog Pazara na putu prema Raškoj), gde su pronađeni ostaci crkve rezidencijalnog tipa, Nemanjin presto i mnogo vrednog arheološkog materijala.
Druga strana, deo stručne javnosti koji je uz Marka Popovića, nikada nije htela ni da čuje za „otkriće“ Jovanke Kalić niti da o tome ozbiljno raspravlja. Stručna javnost u Srbiji, kao i sami Novopazarci, ostala je u dilemi.
- Šteta je što dva eminentna stručnjaka i njihovi timovi nisu seli za sto da, pred najvećim autoritetima iz SANU, ukrste argumente i jednom zasvagda razreše ovu dilemu. Zbunjeni su i turisti, koji sve češće traže da vide „oba Stara Rasa“, a na muci smo i mi profesori, jer često deci ne umemo da damo prave odgovore. Postoji dokument u kome piše da je u Novom Pazaru bilo sedam crkava koje su izgrađene pre dolaska Turaka na ove prostore, što govori da je Stari Ras bio na mestu današnjeg Novog Pazara. Ne znam zašto se izbegava ova činjenica - kaže Mirko Popovac, profesor iz Novog Pazara.
Obe ekipe retko dolaze u Novi Pazar: Marko Popović tvrdi da je na svoj rad davno stavio tačku, a ekipa Jovanke Kalić da za dalja istraživanja na Gradini - Postenje nema novca.


UNIŠTENI TRAGOVI U NOVOM PAZARU
Mnogi stručaci veruju da je Stari Ras bio na mestu današnjeg Novog Pazara, a da su Pazarište, Gradina u Postenju i Jeleč bili samo veća utvrđenja koja su čuvala grad. U centru grada postoji više „zatrpanih“ lokaliteta koji bi, verovatno, potvrdili ovu tezu. Nažalost, u vreme komunizma, kada se grad brzo razvijao i izgrađivao, slučajno ili namerno, o ovome se nije vodilo računa.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije