Vesterman: Zaljubljen sam u Partizan!
09. 09. 2012. u 20:53
Nisam se dvoumio da dođem, jer svi ti uspesi nikoga ne ostavljaju ravnodušnim u Evropi. Istorijski uspesi nikoga ne ostavljaju ravnodušnim – kaže mladi francuski reprezentativac
JEDAN poziv bio je dovoljan Leu Vestermanu da spakuje stvari i krene putem koji bi, kako sam kaže, izabrali svi klinci u Francuskoj. Odmah pošto je objavljeno da odlazi iz Asvela, evropski mediji su se utrkivali u nagađanjima gde bi veliki francuski talenat mogao da nastavi karijeru. Pominjana su imena gotovo svih košarkaških velikana na Starom kontinentu...
Ali ubrzo je stigao odgovor, neočekivan za mnoge. Osim za Lea. Vođen željom za usavršavanjem, opredelio se za Partizan, zanemarujući sve finansijske pogodnosti koje su mu nudili ostali članovi evropske elite.
- Kada mi je moj agent Peđa Materić rekao da bi Partizan voleo da me vidi u svojim redovima, nijednog trenutka nisam imao dilemu. Odluka nisam doneo na prečac, jer je to bila moja “davnašnja” želja, pa mogu da kažem i san. Svi ti istorijski uspesi crno-belih, ogroman broj sjajnih igrača, zatim košarkaška kultura u Srbiji, nikoga u Evropi ne ostavljaju ravnodušnim. Naprotiv. Imao sam sreću da budem jedan od gledalaca u “Bersiju” tokom Fajnal fora Evrolige, u čudesnoj Partizanovoj sezoni. Kako da se ne zaljubite u takav tim. Pa, kada još pogledate koliko je momaka upravo zahvaljujući igranju u Partizanu počelo da izrasta u velike košarkaše. Možda ljudi u Srbiji nisu svesni, ali Partizan je jedan od najznačajnijih klubova u Evropi - započinje Vesterman crno-belu priču za “Novosti” ispred “Pionira”, koji je značajno uticao na rast Partizanove slave u Evropi.
POSLE potpisivanja za Partizan, jedno vreme ste bili i član proširenog sastava nacionalnog tima Francuske, čime ste, kako ste rekli ostvarili još jedan dečački san.
- Neverovatni dani. Mada sam bio najmlađi, a veći deo ekipe je na okupu skoro deset godina, od prvog momenta sam se osećao kao da sam punopravni član. Svi su bili veoma pažljivi - od Dijoa, Pjetrusa, Bokoloa, Traorea... Sećam se kada sam došao i upoznavao se sa njima koliku su mi podršku pružili. Već su znali da sam potpisao za Partizan. Uz čestitke, prve reči koje sam od svih njih čuo bile su: “Napravio si pravi izbor”. Znate, kada ste sa nacionalnim timom, nebitno je koliko ko zarađuje, koliko je ko postigao u klupskim karijerama, na prvom mestu je reprezentacija odnosno zajedništvo.
Na drugoj strani, Beograd je, posebno među stranim sportistima, proslavio društveni život?
- Trenutno, zbog klupskih obaveza, nemam mnogo slobodnog vremena. Uglavnom sam na treninzima i utakmicama. Sa mnom je u Beograd doputovala i moja devojka, tako da slobodno vreme provodim sa njom. U prve dve nedelje sam, zahvaljujući Peđi, upoznao sve znamenitosti grada, od istorijskih, preko turističkih. Mnogo je lepih mesta, sjajnih restorana. Hrana je izvrsna. Ipak, ono što po meni Beograd čini neodoljivim jesu izuzetni ljudi. Nebitno je na kom ste mestu, osećate neverovatnu bliskost.
Na prvim pripremnim utakmicama pokazali ste da ćete biti značajan oslonac Partizana, iako ste tek 20-godišnjak. Takva odgovornost nosi i određenu vrstu pritiska?
- Ne znam ko u košarci ne voli takav vid pritiska. To je više izazov. Ako ge na prihvatite, onda niste za elitnu košarku, već treba da igrate u nižim ligama.
Bez obzira na to što imate mlade igrače i tim možda najmlađi u
Partizanovoj bliskoj istoriji, morate da nosite trofejni teret prethodnih generacija?
- Partizan uvek teži najvišim ciljevima, da se osvoji nacionalni šampionat, Jadranska liga, Kup. Biće teško. Koliko vidim i najveći rival, Crvena zvezda, dobro se pojačao. Takođe, čekaju nas i iskušenja u Evroligi. Bilo bi sjajno da neverovatnim navijačima obezbedimo dodatnih sedam utakmica u “Pioniru”, u top 16 fazi. Daćemo sve od sebe da to i učinimo.
Mnogi vas, za koju godinu, vide u NBA?
- Rano je za takva razmišljanja. Sada je na prvom mestu Partizan. Lagao bih ako ne bih rekao da sam imamo dečačka maštanja o NBA, ali iz ove perspektive, ne bih išao preko okeana samo da bih sedeo na klupi, već želim da imam značajne minute u najjačoj ligi na svetu. A do toga ne možete, ukoliko prethodno sav potencijal ne potvrdite u Evropi, odnosno sada u Partizanu. Idem korak po korak. Prvi je da opravdam očekivanja crno-belih.
VEĆ je tradicija da najbolji mladi francuski igrači pohađaju čuveni INSEP. U čemu je tajna?
- INSEP je svojevrsna akademija (srednja škola) za olimpijske sportove. Ima fenomenalne uslove. Sve je podređeno uspehu učenika. Svake godine sedmorica najboljih igrača iz cele Francuske idu na INSEP, koji ima svoj mladi tim. Briljantne karijere mnogih olimpijaca, ne samo košarkaša, potvrđuju koliko je INSEP važan za francuski sport.
Kada ste dolazili u Partizan, kao jednog od “krivaca” što ste seli u avion za Beograd, naveli ste Duška Vujoševića?
- Fantastičan stručnjak koji se dokazao u radu sa mladima. Zaista sam srećan što imam priliku da radim sa njim. Radimo žestoko, ali zbog toga sam i došao u Beograd, jer bez ozbiljnog rada nema napretka.
Uz Vujoševića, imate priliku da sarađujete i sa Milošem Vujanićem, jednim od najboljih evropskih bekova u poslednjoj deceniji?
- Uh, sećam se koliko sam ga puta gledao kada sam bio klinac, pokušavao da ga kopiram. Eto, sada na licu mesta mogu da “pokupim” to znanje. Toni Parker je potpredsednik Asvela, Predrag Danilović je predsednik u Partizanu, a Miloš pomoćni trener. Morate da priznate da malo ko od igrača u mojim godinama može da se pohvali da sarađuje sa takvim veličinama.
Kada ste već pomenuli Asvel, možete li da uporedite francuski klub i crno-bele?
- Teško. Asvel je jedan od najboljih u Francuskoj, ali Partizan je jedan od najvećih u Evropi. Mi nemamo takav klub kod nas sa takvom istorijom, trenerom, navijačima. Naravno, mnogo dugujem mom bivšem klubu, koji mi je pružio priliku da napravim ne mali iskorak unapred - završava Vesterman.
KOMŠIJA SA SEBASTIJANOM LOEBOMLEO je rodom iz Hagenaua, gradića na samoj granci Francuske i Nemačke, zbog čega, kako kaže, ima malo tvrđi akcenat.
- Malo ljudi u Evropi zna za Hagenau, ali zato “poznaju” mog sugrađanina Sebastijana Loeba. Tjeri Omeje je, recimo, iz komšijskog Miluza. Kao svaki deo Francuske i mi možemo da se podičimo vrhunskim vinom, od sorte belog grožđa “gevirctraminer”. Bez dileme naše belo je jedno od najcenjenijih u svetu.
POPULARNOSTS OBZIROM na to da Partizan nije odigrao prijateljsku utakmicu otvorenog tipa, Leo još nije osetio popularnost na beogradskim ulicama.
- Znaju da je došao neki francuski košarkaš. Još ne povezuju ime sa likom, ali biće vremena - kaže Leo.
LIČNA KARTAIme i prezime: Leo Vesterman
Datum i mesto rođenja: 24. jul 1992, Hagenau
Pozicija: bek
Visina/težina: 196 cm/86 kg
Kubovi: INSEP, Asvel, Partizan
Uspesi: MVP EP U20 2012, srebro na EP U20 2012, bronza na EP U20 2011, srebro na EP U18 2009.
h
09.09.2012. 21:10
Materic i Danilovic su kumovi, zato je ovaj mali i zavrsio u Partizanu
@h - Da taj mali nije zeleo da dodje u KKP nikad ne bi dosao, bar tih agenata i menadzera imas na svakom cosku, mogao je da promeni agenta i predje gde on zeli a ne da se "pati" u jednom od najvecih i najznacajnih klubova u Evropi po njegovom misljenju.
Kakav si ti car!!!
Dobro nam dosao majstore,budi siguran da si napravio najbolju zivotnu odluku i da iz Partizana ima da odes kao veliki igrac u NBA gde ces pronositi slavu i nastaviti tradiciju nasih legendi
Svaka cast mali,pokazujes ogromno postovanje prema Partizanu .Ja ti iskreno zelim da ti ovo bude najbolja sezona do sada!Znam da kada osetis pun pionir da ces dati 130% svojih mogucnosti.
Komentari (24)