PROŠLE godine u ovo vreme Bi-Bi-Si je izbacio na tržište ambicioznu istorijsku seriju "Tabu", koju je sa svojim ocem Čipsom napisao i producirao glumac i nosilac glavne uloge u seriji Tom Hardi, sve u saradnji sa poznatim američkim rediteljem Ridlijem Skotom. Serija je dobila dobre kritike, ali se nije finansijski proslavila (Hardi je ostao u minusu tri miliona funti!) niti je, osim za masku i šminku, dobila neku prestižnu nagradu, iako je nominovana u deset kategorija. Razlog za ovo je, izgleda, sasvim neobičan, a bizaran sadržaj, pa i stil ove serije, različit od ubičajenih istorijskih razglednica britanske produkcije. Šira publika biografskih saga Bi-Bi-Sija nije navikla na ovakve narative, koji ne zabavljaju, već otvaraju moralne i istorijske probleme.

Radnja "Tabua" smeštena je u Englesku 1814. koja gubi rat protiv svojih bivših kolonija u Americi. Rat se završava razgraničenjem između SAD i Kanade, u čemu naročito važnu ulogu igra sićušno ostrvo Nutka, koje postaje važna tačka buduće prekomorske trgovine sa Kinom. Ostrvo je za šaku perli kupio od Indijanaca engleski avanturista Dilejni, čiji se sin i naslednik Džejms vraća iz Afrike sa planom da sa ekspolatacijom Nutke napravi milione. U ovoj nameri sudara se sa interesima Imperije, a naročito sa moćnom Istočnoindijskom kompanijom, koja tada sama postaje veliki igrač na mapi sveta. Dilejni je sposobna i odlučna individua, u stvari arhetip "usamljenog i hrabrog" (Džon Ford i drugi), ali još ne sluti na koga se namerio. Kompanija je zmijsko jaje zapadnog imperijalizma, iz kojeg se u epohi industrijske revolucije XIX veka rađa stoglavo čudovište svetske pljačke, preteča današnjeg liberalnog kapitalizma, sa svojim bankama, prevarnim kamatama, tajnim društvima, zaverama i otuđenom moći; pomalja se današnje globalističko zlo. To je glavna tema serije "Tabu"; zato je ona sasvim nestandardna i upravo time prihvata osnovne rizike. Dilejni je zamišljen kao živa slika "građanske neposlušnosti" (H. D.Toro i drugi), hrabro suprotstavljene svetskoj vladi represije i eksploatacije. Eto, to je ključna ideja "Tabua", koja se u finalu, ovih dana, obija o glavu kako našem heroju, tako i autorima serije.

PROČITAJTE I: TV KRITIKA: Imitacija života

Božidar Zečević




Glavni junak nije simpatičan (osim možda jednom značajnom delu ženskog auditorijuma). Sasvim suprotno tome, taj lik je mešavina nasilništva i surovosti. "Tetoviran i ozloglašen, sa ukusom ljudskog mesa u ustima i senkom izopačenosti na licu, on nemilosrdno korača srcem imperije" kaže jedan prilično veran opis, što se odnosi i na sve druge "ružne, prljave i zle" tipove u seriji. Ovaj mračni pandemonijum kao da je izronio iz nekog horora: to je galerija aveti i zombija, zlo okruženje dostojno gađenja. Na ovim premisama izgrađen je i stil "Tabua", sav u zgaslim tonovima, zlokobnim utvarima i bolesnom sfumatu, u jednoj estetici ružnog, sprovedenim sa fascinantnom doslednošću. To je u velikoj meri i zasluga sjajne kamere Marka Patena, oslonjene na senke, konture i odbleske, u svim nijansama jedva vidljivog i mračnog. Kad se sve uzme u obzir, "Tabu" je još dobro i prošao kod šire publike, pa iz Bi-Bi-Sija najavljuju i drugu sezonu.