Asanž ipak na slobodi

D. D. S.

16. 12. 2010. u 15:08

Odlukom Vrhovnog britanskog suda osnivač „Vikiliksa“ izvan zatvorske ćelije

OSNIVAČ „Vikiliksa“ Džulijan Asanž (39) ostaje na uslovnoj slobodi posle odluke londonskog Vrhovnog suda. Odlukom je odbačen zahtev tužioca da Asanž ne bude pušten uz kauciju dok traje postupak u vezi sa zatraženom ekstradicijom Švedskoj, koja ga tereti za seksualne prestupe.

Asanž je u Britaniji uhapšen na osnovu švedskog zahteva, ali njegovi advokati pokušavaju da izbegnu izručenje. Asanž negira optužbe o silovanju dve Šveđanke, koje su kao volonterke radile za njegov sajt, i tvrdi da ne odustaje od svojih uverenja.

Sudija Vrhovnog suda u Londonu Dankan Oselej odlučio je da Australijanac može biti pušten uz odobrenu kauciju od 200.000 funti (317.000 dolara) i napravio je male promene u strogim uslovima njegovog kretanja. Asanž mora da ostane u kući njegovog saradnika na istoku Engleske, da se svakodnevno prijavljuje policiji, poštuje policijski čas i nosi elektronsku narukvicu za praćenje.

“VIKILIKS“: KUBA BEZ PROMENA HAVANA - Američke diplomate ne očekuju da će odmah posle smrti kubanskog lidera Fidela Kastra doći do preokreta u toj državi, niti da će doći do masovne emigracije Kubanaca, a Raul Kastro je tražio direktan dijalog sa Belom kućom, proizlazi iz novih američkih diplomatskih depeša objavljenih na „Vikiliksu“. Procenjuje se da bi kubanski zvaničnici oprezno objavili smrt i sahranu Fidela Kastra, s tim što bi se potrudili da kubanska javnost shvati da je predsednik sada Raul, Fidelov brat.

U međuvremenu, Vašington traga za načinom kako da optuži Asanža za obelodanjivanje 250.000 dokumenata američke diplomatske prepiske. Podizanje te optužnice, međutim, nije lak zadatak, jer tužioci nikada nisu uspešno gonili primaoca „procurelih“ informacija koji ih je samo preneo. Ta aktivnost potpada pod Prvi amandman američkog Ustava koji štiti slobodu govora i štampe.

Zato se u SAD traže dokazi tajnog dogovora Asanža sa vojnim analitičarom Bredlijem Meningom, osumnjičenim za odavanje informacija Pentagona i Stejt departmenta, piše „Njujork tajms“. Između ostalog, proučava se više statuta koji kriminalizuju širenje restriktivnih informacija, kao što su akt o špijunaži iz 1917. i o kompjuterskim krađama i zloupotrebama iz 1986. godine.

Među materijalima koje tužioci proučavaju je i „čet log“ u kojem je Mening, navodno, tvrdio da je direktno komunicirao sa Asanžom, koristeći šifrovani internet konferencijski servis, dok je Mening kopirao vladine fajlove. Mening je, navodno, takođe rekao da mu je Asanž dao pristup serveru da bi mogao da prebaci fajlove „Vikiliksu“.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (2)

silvana

17.12.2010. 15:37

vidi stvarno,isti sloba..jutros citam na bbc da mu se sudi jer nije koristio kondom sa one dvije zenske..hahahaa..svasta.