PLAV - Područje Nacionalnog parka Prokletije, koji je proglašen zaštićenim prirodnim dobrom uprkos protivljenju velikog broja građana ove opštine, na udaru je „divljih neimara“, koji kuće za odmor prave i na najnepristupačnijim delovima petog nacionalnog parka u Crnoj Gori.
Onima koji žele da grade u divljoj lepoti naruku ide i činjenica da ni posle osam meseci od donošenja odluke o formiranju parka nije sačinjena neophodna dokumentacija, nisu izabrani organi upravljanja, a nije ni obeležena granica parka koji će se prostirati na površini od 16.630 hektara.
Na udaru nesavesnih građana Plava i Gusinja, ali i onih koji zavičaj posete jednom u nekoliko godina, našla se čuvena dolina Grebaje, u podnožju crnogorskog dela Prokletija, gde je niklo selo. Naravno, divlje sagrađeno.
U opštini Plav, još pre pet godina bili su rešeni da stanu na kraj divljoj gradnji u lepoti kakvoj nadaleko ravne nema. Tako je donesena i odluka da se poruše svi objekti sagrađeni posle 27. juna 2003. godine, kad je opština Plav ovo područje, sa još nekoliko lokaliteta, proglasila regionalnim parkovima s posebnim režimom zaštite. Tako je poništena i odluka kojom je Zemljoradnička zadruga Gusinje dodelila 28 placeva u Grebajama svojim radnicima, a na udaru se našla i odluka opštinske Direkcije za nekretnine o parcelizaciji u zoni poznatog izletišta.
Međutim, umesto da se objekti ruše, nastavljena je divlja gradnja, pa je ovih dana gradonačelnik Plava, Skender Šarkinović, inače čovek iz turizma, konstatovao da su pojedinci izgradili ili se pripremaju za gradnju objekata „u približnoj zoni NP Prokletije“. Prema njegovim rečima, radi se o pojedinačnim slučajevima, ali koji su u suprotnosti sa Zakonom o nacionalnim parkovima i Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata.
- Apelujem na građane da bez građevinske dozvole ne počinju gradnju objekata. Upozoravam da će svi oni biti suočeni sa zakonskim posledicama, ali i materijalnom štetom zbog rušenja objekata - kaže Šarkinović, naglašavajući da je problem postao izražen jer nije obezbeđena precizna projektna dokumentacija, do nivoa detaljnih urbanističkih planova, ali da će taj problem biti prevaziđen i uz pomoć Svetske banke.
Kolike je razmere dostigla divlja gradnja u Grebajama, najbolje znaju oni koji pohode ovo čuveno izletište i polaznu bazu mnogih planinarskih i alpinističkih ekspedicija po Prokletijama. Njihova konstatacija je da je krajnje vreme da stvar razreše buldožeri.

ZEMLJA KOLJA VATE?
DOLINU Grebaje nedavno je „omeđio“ izvesni Kolj Vata, koji povremeno dođe iz Albanije. Na stenama i kamenju, ali i piramidama koje je napravio od kamena, u nekoliko navrata je ostavljao poruku da je to privatni posed, odnosno „zemlja Kolja Vate“, što je kod nekih primljeno sa zebnjom.