“Jubilarna“ 100. džamija

D.STOJAKOVIĆ

09. 08. 2008. u 17:45

 Džamije u Sarajevu niču na svakom ćošku. Istina je da je ovaj grad u bivšoj SFRJ nosio najviše obeležja koja su ostavile Osmanlije, ali za 15 godina je napravljena drastična promena. Izgradnjom džamije u naselju Ciglane broj islamskih bogomolja popeo se na s

 Džamije u Sarajevu niču na svakom ćošku. Istina je da je ovaj grad u bivšoj SFRJ nosio najviše obeležja koja su ostavile Osmanlije, ali za 15 godina je napravljena drastična promena. Uprkos pismenom zahtevu Medžlisu Islamske zajednice Sarajevo, nismo uspeli da dobijemo tačnu statistiku o broju predratnih i novoizgrađenih džamija. Ipak, nezvanično se tvrdi da je nedavnim postavljanjem kamena-temeljca za bogomolju u naselju Ciglane, broj džamija zaokružen na sto! Čak ni na internet-prezentaciji Rijaseta Islamske zajednice ne može se pronaći podatak o novoizgrađenim džamijama, a neke procene, međutim, kažu da je izgrađeno i više od 50. U gradu koji je pre rata imao oko 40 odsto muslimana, 33 procenta Srba i 12 posto Hrvata, danas postoje tri pravoslavne i četiri katoličke crkve. Samo u sarajevskom naselju Grbavica naišli smo na zanimljive primere odabira lokacija za džamije. U nekadašnjoj Lenjinovoj ulici, pored bivše škole „Boriša Kovačević“, a danas „Grbavica 1“, izgrađene su jordanska džamija i islamski centar. Zanimljivo je da i 12 godina posle rata, obdaniše i pionirski centar u kojem su za mališane organizovani kursevi stranih jezika, muzike i folklora, a koji se graniče sa džamijom, nisu obnovljeni. Za ova dva stradala objekta nije bilo novca, ali za novu džamiju jeste. Ista situacija je i u nekadašnjoj Ulici Đure Salaja, sada Kemala Kapetana, takođe na Grbavici. Odmah pored Osnovne škole „Grbavica 2“ (nekada „Bratsvo i jedinstvo“), ali i devastiranog obdaništa i omladinskog centra, ubrzano se gradi džamija. Ni ovde nije bilo novca za vrtić i centar, koji je poznat kao mesto gde su svoje pesme uvežbavale neke od najboljih sarajevskih rok grupa.
Nikao je verski objekat. Sve veći je broj zabrađenih žena, ali i muškaraca koji nose brade, kakve smo pre viđali samo kod azijskih muslimana. Novina su i „halal klaonice“ koje su od Islamske zajednice dobile sertifikat da rade „u slavu Alkaha“. Oko desetak odsto je kafića, ćevabdžinica i restorana u kojima se ne toči alkohol, jer je on, prema islamu, strogo zabranjen.
Svaka škola ima veronauku, a postoje i lokalne TV kuće koje emituju isključivo islamski program. Gubitak primata nekadašnjeg urbanog Sarajeva najočitiji je u činjenici da je na prošlogodišnji koncert legendarne Grejs Džons došlo samo sto ljudi, dok je na manifestaciju „Moj umete“, kojom je obeleženo „šest vekova islama na ovim prostorima“, stiglo skoro njih 50.000.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije