Dijaspora gradi a opštine - ruše
16. 11. 2013. u 20:42
Dok država stvara povoljnu klimu za investiranja Srba iz rasejanja, u nekim sredinama lokalna samouprava to ne dozvoljava
Prekid poslovne saradnje opštine Stari grad i firme porodice Novaka Đokovića, koji je obavljen na skandalozan način preko medija, loša je poruka naše zemlje investitorima iz dijaspore, koji već decenijama strepe zbog nesigurnosti ulaganja u Srbiji. Potrebno je slične poslovne nesporazume rešavati na miran način i preko suda, a ne javnim prepucavanjima, čime se ostavlja utisak da Srbija nije spremna za investicione poduhvate poslovnih ljudi iz sveta.
Ovo za „Novosti“ kaže Vukman Krivokuća, pomoćnik direktora Kancelarije za dijasporu i Srbe u regionu, inače zadužen za poslovnu saradnju sa srpskim rasejanjem.
Krivokuća naglašava da je i pored nastojanja države i same Kancelarije da stvore povoljnu atmosferu za investicije poslovnih ljudi iz dijaspore u Srbiji, u nekim sredinama lokalna samouprava vrši opstrukciju i ne dozvoljava povratnicima da normalno posluju.
- Formirali smo pri opštinama i privrednim komorama 17 kancelarija za privrednu saradnju sa dijasporom, održali nekoliko savetovanja o ulaganjima iz inostranstva i napokon stvorili atmosferu za normalan rad. Za poslednjih deset godina iz dijaspore u Srbiju je uloženo milijardu evra. Najviše u industriju i poljoprivredu, u turizam i ugostiteljstvo, energetiku i građevinarstvo, ali i kroz donacije i dobročinstvo u zdravstvo i obrazovanje. U situaciji smo da nam se poslovni ljudi javljaju sa porukama: „Srbija se menja. Dolazimo da investiramo!“ I onda se dogodi ovakav eksces, koji narušava poslovnu atmosferu i izaziva nepoverenje u otadžbinu - kaže Krivokuća.
Ankete pokazuju da čak 90 odsto srpskih biznismena iz dijaspore želi da se kroz biznis vrati kući, da rade i normalno žive u Srbiji. Milorad Božović, fabrikant mesa iz Švedske, podigao je hotel „Kragujevac“, Srba Ilić je izgradio hotel „Ruma“ i „Grand hotel“ u Nišu, koji zapošljavaju 120 ljudi. Etno-sela su u svom zavičaju podigli Mihajlo Ćurčić iz Kopenhagena i Raša Stanojlović iz SAD. Dvojica ortaka - Goran Mijatović iz Švajcarske i Dejan Ivanović iz Amerike - udruženi u firmi „Lab grupa“ otvorili su fabriku ambalaže u Šidu i Negotinu. Ulog je šest miliona evra, a zaposliće 60 radnika. Jovan Božić sa sinovima iz Londona podigao je u Omoljici reciklažni centar i bavi se proizvodnjom i izvozom softvera. U novu fabriku za industrijski otpad porodica Božić ulaže osam miliona evra. Fabrika će imati stotinu kooperanata i 50 zaposlenih.
Međutim, poslovni ljudi iz rasejanja su na raznim skupovima poručili otadžbini da mora da reši pet problema koji sprečavaju ulaganja. To su politička stabilnost i pravna sigurnost, poslovna podrška banaka za investicije iz dijaspore, koja, inače, ne postoji, ažurna državna i posebno lokalna birokratija, koja usporava realizaciju mnogih projekata, i neophodna infrastruktura, koje često nema. Jer, ne mogu se graditi fabrike u mestima gde nema puteva, vodovoda ili energetskih izvora.
- Iako je Srbija spremna za ulaganja iz dijaspore, dešava se da ono što dijaspora gradi, lokalne samouprave svojim nedoličnim ponašanjem razgrađuju. U nekim sredinama se smatra da srpski iseljenik pre nego što investira u privredu treba opštinske vlasti da časti ili u suprotnom posla neće biti... - navodi Krivokuća, koji je lično morao da interveniše da bi sprečio urušavanje jednog vrlo značajnog poslovnog projekta dvojice Srba iz dijaspore.

- Čitav posao je zbog administracije iznenada doveden u pitanje. Nameravao sam da napustim Srbiju i vratim se u Ameriku, ali su me u Kancelariji za dijasporu i Srbe u regionu ubedili da budem strpljiv i da sačekam da se problem reši - priča Jonović.
Kancelarija za dijasporu je animirala Ministarstvo za poljoprivredu i Republičku veterinarsku inspekciju da provere nalaze lokalne inspekcije u Negotinu i utvrdila da je ekološki med iz Timočke Krajine ispravan za izvoz u SAD. U Kancelariji sumnjaju da su u opstrukciju ovog posla bili umešani i trgovci lažnim medom iz Timočke Krajine, koji su želeli da spreče izvoz u SAD.
Tipičan primer ponašanja lokalne samouprave je iskustvo dvojica građevinara iz Rusije, koji u selu Lepenac kod Brusa grade fabriku peleta i izvoze ga u Nemačku. Fabrika zapošljava 50 radnika. Investicija je vredna dva miliona evra. Kada su investitori dogovarali gradnju fabrike, opštinari iz Brusa su zatražili 100.000 evra za plac i infrastrukturu.
Bečki ugostitelj Dragan Matić je pored pijace i novozgrađene pošte u Brzoj Palanci podigao moderni tržni centar sa 13 lokala različitih veličina.
- Namera mi je da pomognem razvoju turizma u Brzoj Palanci, međutim, opština nije ispunila svoje obaveze da izgradi put i infrastrukturu, tako da zasad čitava ova investicija čeka bolja vremena - kaže Matić.
kuba
23.11.2013. 00:40
Ovo je moguce samo u Srbiji.Novac ulozen a sve stoji kao mrtvi kapital i ceka bolja vremena.A sta bi bilo da dijasporci traze subvencije kao i strane firme za zaposljavanje i na kraju zaposle mali procenat ljudi?Sta bi drzava rekla da je i ona ucestvovala u ulaganjima u izgradnji i da sve stoji na mestu?Sta bi rekao narod da zna da se nesto menja i da postoji sansa i za njih i nova radna mesta?Po svemu sudeci -nista.Srbi ignorisu vlastite simptome-birokratija i anarhija iznad svega.
ko normalan ulaze pare u srbiju. crni dragane pa na desetine hiljda ljudi su izagrali sve vlasti. nikad dinara a ne evra u srbiju
51. godina mi je I veoma mi je zao sto za mog zivota pa makar ziveo I tih 6.g. do famoznog ulaska u EU, ili jos 30, u Srbiji bolje biti nece sto se tice birokratije I korupcije. Najlepsa na svetu ali BANDITSKA drzava. Ja to onako malo iz iskustva. Mozda moji unuci pokrenu ulozeno, pozdrav iz Sydney-a.
Buuuua!
Komentari (4)