Boston: Srpkinja na čelu Odeljenja za genetiku
26. 05. 2013. u 11:39
U nekoliko najvećih američkih klinika se radi dešifrovanje kompletnog genoma, a jednu takvu laboratoriju vodi i prof. dr Mira Bjelotomić Irons
BEOGRAD- U nekoliko najvećih američkih klinika, laboratorijski se radi dešifrovanje kompletnog genoma, tako da se može saznati od kojih bolesti bi osoba mogla u budućnosti da boluje, a jednu takvu laboratoriju vodi i prof.dr Mira Bjelotomić Irons, poreklom iz Srbije.
Ona je načelnica Odeljenja za genetiku u Bostonskoj dečjoj bolnici, gde se radi prenatalna dijagnostika, odnosno uz pomoć testova ženama još u trudnoći otkriva od kojih bolesti bi dete u budućnosti moglo da boluje.
"Dešifrovanje celog genoma se sada posebno radi u prenatalnoj dijagnostici, ali može i nakon rođenja. Obično ih rade žene koje u porodici imaju neko nasledno teško oboljenje. Na ovaj način neke bolesti mogu da se preveniraju ili da se osmisli terapija i lečenje pre nego što se dete razboli", rekla je Tanjugu Mira Bjelotomić Irons.
"Genetika, kao relativno mlada nauka, nije dovoljno upoznata sa svim retkim bolestima i zato je važno da genetičari međusobno razgovaraju i razmenjuju iskustva, ne samo unutar jedne države, već na svetskom nivou. Ideja je da se saradnja ostvari i sa genetičarima u Srbiji", naglasila je ona. Zahvaljujući savremenoj tehnologiji nije neophodno, kako kaže, da se genetičari sastaju, već se razmena iskustva i konsultacije mogu obaviti i putem savremenih sredstava komunikacije, poput Skajpa.
Ova dijagnostika još uvek je veoma skupa i, prema njenim rečima, radi se samo na nekoliko najvećih univerziteta u Americi, tako da se ne može očekivati da uskoro počne da se primenjuje i u Srbiji.
Naša sagovornica kaže da čitanje genoma u Ametici košta pet do deset hiljada dolara i da se radi na tome da bude dostupno što većem broju ljudi.
"Napredovanjem tehnologije smanjiće se cena testova, ideja je da bude oko 1.000 dolara, kako bi bilo dostupno što većem broju ljudi", naglasila je ona.
Prof.dr Mira Bjelotomić Irons nedavno je boravila u Srbiji na četvrtoj Konferenciji srpske medicinske dijaspore. Kako je rekla Tanjugu, imala je priliku da sarađuje sa mnogim srpskim genetičarima.
Ona smatra da Srbija, što se tiče kadrova i znanja, ne zaostaje za Amerikom i ističe da je veoma važno da genetičari međusobno sarađuju, a skupovi poput Konferencija srpske medicinske dijaspore su, kako objašnjava, odlična prilika za upoznavanje i razmenu iskustava.
Buba
26.05.2013. 12:20
Ona nije Srpkinja,vec poreklom iz Srbije,jer da je Srpkinja ne bi mogla raditi posao koji radi u jednoj takvoj ustanovi.Cisto sumnjam da se negde predstavlja kao Srpkinja kao i da govori srpski.
@Buba - Pa dobro Buba, buba ima po citavom svetu, pa tako i kod mene u Australiji. Niko normalan na takvim poslovima se ne busa u grudi i predstavlja kao srbin/nja. Biti Srbin, uzimajuci u obzir vasu "ratobornu" istoriju, na zapadu nije bas neko, recimo, pozeljan. Te onaj koji uspe, uspeo je duplo, ne zato sto je Srbin, vec zato sto mozga ima. Pokusaj to da svatis.
@Buba - @ Buba,ne znam gde zivis ali mogu ti reci da pametne i strucne svugde visoko cene i mogu da rade gde god hoce i zasta su sposobni, na zapadu njih nije briga odakle si i iz koje zemlje, vazno je sta znas i toliko i vredis. Sve cestitke nasoj pametnoj srpkinji.
Čestitam joj na uspehu, jer je to sigurno postigla svojim radom i na osnovu svoje stručnosti i znanja, a ne na osnovu partijske knjižice ili rođačkih i kumovskih veza što bi joj sigurno bilo potrebno ako bi u Srbiji trebala da bude načelnik u bilo kojoj državnoj ustanovi.
Mozda napokon uspije kroz genom, rijesiti pitanje podrijetla Srba. Nakon 500 godina Prava prve bracne noci pod Turcima.
Komentari (6)