Toplifikacija Pljevlja na iskustvima Tuzle - inovacija ili korak unazad?
15. 09. 2019. u 15:41
Postavlja se pitanje da li Opština Pljevlja zaista treba da razmišlja o toplifikaciji Tuzle kao primeru dobre prakse, kada su ulaganja u takav sistem ogromna, a gubici neizbežni?
Foto: M. Drobnjak
- Uvođenje daljinskog grijanja, koji bi kao izvor toplote koristio Termoelktrasnu, na području opštine Pljevlja, koliko god nekom inovativno izgledalo, i dalje znači sagorevanje uglja koje ide suprotnim pravcem od zacrtanih evropskih ciljeva dekarbonizacije. Umesto ulaganja u obnovljive izvore energije i alternativne načine grejanja koji nemaju negativnih uticaja na ljudsko zdravlje i životnu sredinu, teži se neodrživim rešenjima čime se vraća korak unazad, a podržava se dalji rad TE Pljevlja koju u bliskoj budućnosti neminovno čeka zatvaranje - saopštili su iz Green Home dodajući da je samim tim svako dalje ulaganje u TE Pljevlja, izgradnju toplifikacionog sistema i nastavak korišćenja uglja neisplativo i besmisleno i govori o zanemarivanju stvarnih potreba države i njenih građana.
PROČITAJTE JOŠ -Crna Gora od naredne godine bez plastičnih kesa?
Oni su naveli da se prelazak na daljinsko grejanje, umesto sagorevanja uglja u individualnim ložištima, planira godinama unazad i navodi kao rešenje problema grejanja i zagađenja vazduha u Pljevljima.
- Međutim, problem aerozagađenja u Tuzli ovim putem nije rešen. U dokumentu, koji su objavili mreža nevladinih organizacija “Benkwach”, Alijansa za zdravlje i životnu sredinu – HEAL i Centar za ekologiju i energetiku, navodi se da su merenja zagađenja vazduha tokom pet meseci u 2018. godini pokazala da je prosečan nivo PM10 bio dvostruko veći od dozvoljenog-kažu iz Green Home.
Oni napominju da sa druge strane, postoje naselja u blizini TE Tuzla koja još čekaju priključenje na sistem centralnog grejanja.
- Postavlja se pitanje da li Opština Pljevlja zaista treba da razmišlja o toplifikaciji Tuzle kao primeru dobre prakse, kada su ulaganja u takav sistem ogromna, a gubici neizbežni?
Da li bi zaista višedecenijski problem zagađenja vazduha u Pljevljima bio rešen, baš kao što (ni)je rešen u Tuzli? Ulaganje u toplifikaciju koja podrazumeva sagorevanje uglja znači ozbiljno dodatno zaduživanje više od 30.000 građana Pljevalja i donosi višedecenijsko odlaganje stvarnog rešenja ovog pitanja na koje Pljevljaci čekaju poslednjih 40 godina - kazali su iz Green Home.
Oni ističu da infrastruktura neophodna za ovakav projekat i prokopavanje puteva radi postavljanja toplifikacionih cevi iziskuje milionska ulaganja, dok je celi proces izgradnje toplifikacione mreže, testiranje, a nakon toga i priključak spor i dugotrajan.
- Nekadašnji izvori sredstava za ovakve i slične projekte bile su Svetska i Evropska banka koje su danas prepoznale neodrživost pomenutog poduhvata i dalje neće ulagati u projekte koji podrazumevaju nastavak korišćenja uglja. S tim u vezi, jedini preostali način finansiranja bio bi uzimanje kredita, što bi značilo zaduživanje države, opštine i lokalnog stanovništva koji već snosi sve posljedice nesavesnih odluka i neefikasnih planova-kažu iz pomenute nevladine organizacije.
Prema njihovim rečima primer dobre prakse koji bismo zaista trebali pratiti jesu odluke mnogih država Evrope da započnu energetsku tranziciju, prestanu sa upotrebom uglja i zatvore postojeće termoelektrane.
Delegacija Opštine Pljevlja nedavno je posetila Tuzlu, gde je razgovarano o iskustvu tog grada sa izgradnjom toplifikacione mreže, koja je u Tuzli uspostavljena 1980. godine. Tom prilikom dogovorena je prekogranična saradnja i podrška, i obećano da će grad Tuzla na raspolaganje staviti Službu za komunalne poslove i JP “Centralno grijanje” kao pomoć u realizaciji projekta toplifikacije u Pljevljima.