IZBORI U HRVATSKOJ: Odluke donosi Zagreb
05. 05. 2019. u 21:59
Manjinski izbori u Hrvatskoj nisu privukli mnogo glasača. Manjine smatraju da imaju uticaj samo na papiru
Izbor predstavnika za veća manjina / Foto AP
ZAGREB - OD STALNOG DOPISNIKA „NOVOSTI“
INTERESOVANjE za politiku u Hrvatskoj drastično opada, pa je i
odziv građana na današnjim takozvanim manjinskim izborima bio veoma skroman. Prema prvim rezultatima, najviše zanimanja za izjašnjavanje o predstavnicima koji će ih zastupati u manjinskim većima pokazali su Poljaci i Mađari, a mnogo manje Srbi u Hrvatskoj.
Više od 250.000 pripadnika manjina biralo je predstavnike u većima, koji postoje u gradovima i županijama Hrvatske, a kandidata je ove godine oko 6.700. Kada se budu sagledali rezultati izbora, predstavnici manjina biće u 352 veća. Glasanje je organizovano za četrnaest manjina u Hrvatskoj. Po zakonu, manjinska veća biraju se u gradovima i opštinama u kojima živi najmanje 1,5 odsto građana koji pripadaju nekoj od manjina u odnosu na ukupan broj stanovnika. Kada je reč o županijama, donja granica je 500 građana.
Ovo su peti manjinski izbori u Hrvatskoj, a glasa se na 846 mesta. Incidenata ni većih problema nije bilo, a rezultati se očekuju tokom ponedeljka. U nekim mestima se biraju i vodeći ljudi opštine, a ovi manjinski izbori samo su uvertira za evropske, koji će se održati za dve sedmice.
PROČITAJTE I:Komentar: Ustaški dernek
Za ove izbore Srbi u Hrvatskoj su se posebno pripremali, jer su svesni da kroz manjinska veća mogu da se rešavaju problemi građana, ali istovremeno dobro znaju da se glavne odluke ipak donose u Zagrebu. Kako poslednjih godina nema nikakvih pomaka u rešavanju nagomilanih problema Srba u Hrvatskoj, mnogi, nezadovoljni tim stanjem, ne žele ni da izađu na birališta. Činjenica i da u hrvatskoj politici ne postoji zanimanje za manjinska pitanja, bez obzira na to što se to deklarativno izjašnjava, pa su mnogi predstavnici manjina u sve težem položaju.
TRAŽE REFERENDUM
PREDLOG reforme penzijskog sistema u Hrvatskoj, po kom bi radnici radili do 67 godine, naišao je na ogorčene proteste građana koji se potpisuju na zahtev da se o toj temi održi referendum. Vladini argumenti o rastu penzija su odbačeni, a građani su ogorčeni što se državnim novcem finansira TV kampanja koja organizatore raspisivanja referenduma, hrvatske sindikate, predstavlja kao neprijatelje naroda.