Istra na Uskrs: Peroj čuva najveću zbirku Gorskog vijenca

Najveća privatna kolekcija izdanja "Gorskog vijenca" Petra II Petrovića Njegoša nalazi se u Peroju, istarskom mestašcetu čiji žitelji čuvajući vekovnu tradiciju, pravoslavnu veru i običaje, danas slave Uskrs.

U kolekciji čiji je vlasnik Nikola Škoko nalazi se 126 izdanja "Gorskog vijenca", najstarije je iz 1868. godine, štampano u Zadru, izdato 21 godinu nakon objavljivanja u Beču prvog izdanja tog čuvenog Njegoševog dela.

"To je ujedno i prvo izdanje na latinici. Zanimljivo je to što na njemu piše da ga je sa ćirilice na latincu preveo Stjepan Mitrov Ljubiša, političar i pisac čije je napojznatije delo ''Kanjoš Macedonović''", kaže Škoko za Tanjug.

Škoko navodi da su u njegovoj kolekciji i prevodi na ruski, engleski, nemački, italijanski, švedski i španski.

"''Gorski vijenac'' preveden je na sve evropske jezike, kao i na kineski, japanski i esperanto. Italijanski je prvi strani jezik na koji je prevođen, i to u odlomcima iste 1847. kada je objavljen u Beču, dok je prvi prevod u celosti bio na nemačkom 1886. godine", podsetio je Škoko.

Dodao je da se nadao da će doći i do kineskog prevoda "Gorskog vijenca", i da ga je našao u jednoj antikvarnici u Beogradu.

"Uveren sam da je to najveća lična zbirka ''Gorskog vijenca''", kaže Škoko i dodaje da eventualno veće blago od njegovog čuva Matica srpska.

Među najdražim izdanjima mu je, kako dodaje, ono na italijanskom iz 1939, jer je u njemu napisano "la dividina commedia per popolo Serbo", što, kako dodaje, asocira i na naziv Danteove "Božanstvene komedije".

Škoko, čiju zbirku su novinari videli tokom Festivala reportaže i reportera "Fra Ma Fu", održanog na Brionima i u Fažani, poseduje i primerak posebnog jubilarnog izdanja priređenog u "koferčicu", objavljenog u tiražu od 499 primeraka, povodom devet decenija od izdanja tog čuvenog dela u Crnoj Gori, ali i ono najmanje malo veće od kutije šibica.

Škoko je u Peroju zadužen za lokalnu biblioteku "Njegoš" koja ima više od 7.500 naslova, od kojih je veliki deo na ćirilici. Sekretar je udruženja perojskih Crnogoraca "Peroj 1657" koje neguje tradiciju, jezik, pismo i veru kraja iz koga su došli pre više od 360 godina.