SPOJIO IH SVETI SAVA: U Beranama potpisana značajna povelja o bratimljenju i saradnji

U DANE kada srpski rod slavi Svetog Savu, u Beranama su Povelju o bratimljenju i saradnji potpisali "Srpska narodna odbrana Vasojevića i Limske doline" i Mileševski kulturni klub "Sveti Sava" iz Prijepolja, kao i časopisi "Glas Holmije" i "Savindan" koje izdaju potpisnici Povelje.

Povelje su potpisali predsednici Zoran Malešić i Goran Kiković, koji je na svečanosti istakao da je u Crnoj Gori Sveti Sava, pored niza srpskih pisaca, izbačen iz nastavnog programa.

- Njegovo mesto u udžbenicima zauzeli su neki nepoznati književni stvaraoci za koje malo ko zna da su uopšte pisci, pa čak ni njihova rodbina. Očigledno da je neko iz vlastipreko njih hteo da uputi poruku da u Crnoj Gori nema mesta utemeljivaču srpske duhovnosti i Srpske crkve, u krajnjem, da nema mesta ni Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Sveti Sava je utemeljio i pesništvo i besedništvo, zato je on naš sveti otac, naš prvi prosvetitelj i naš ujedinitelj, kazao je Kiković, ističući da je Sveti Sava duboko ukorenjen u Crnoj Gori, njegov otac Stefan Nemanja je rođen u Ribnici kod današnje Podgorice.

PROČITAJTE JOŠ - Savindan se u Crnoj Gori slavio i pod Turcima

- Dukljani žele da promene crnogorski identitet i da stvore, kako su istakli pre desetak godina, novog Crnogorca, koji nema nikakve veze sa Srbinom. Najveći dukljanski neprijatelji su upravo oni srpski velikani koji su sa ovih prostora, a to su: Nemanja, Sveti Sava, Sveti Petar Cetinjski, Njegoš, knjaz Danilo, kralj Nikola, Vuk Karadžić, vojvoda Petar Bojović - kazao je Kiković.

KLUB ZNAMENITIH

MILEŠEVSKI kulturni klub "Sveti Sava" na kulturnom i duhovnom planu na području stare Raške oblasti (Prijepolje, Priboj, Nova Varoš, Sjenica, Novi Pazar, Pljevlja, Bijelo Polje, Berane). Sedište Kluba je u Prijepolju, gde je i osnovan 15. juna 1991. godine sa željom da nastavi svetle tradicije prvog srpskog pravoslavnog "crkveno-godine. Klub je u prvoj godini postojanja učlanio više od 600 članova, među kojima su bila i mnoga značajna imena tadašnje srpske kulturne i javne scene: Dobrica Ćosić, Matija Bećković, Brana Crnčević, Milovan Vitezović... rekao je Zoran Malešić.