Ustav nedovoljno štiti crnogorski jezik

POSLE zakona o državnim simbolima (i paprenim novčanim kaznama za one koji ga budu kršili), vlast u Crnoj Gori najavljuje novi zakon, koji će se baviti zaštitom crnogorskog jezika kao službenog, čiji utemeljivač je Adnan Čirgić.

Predsednik Odbora za ustavna pitanja Miodrag Vuković (DPS), kaže da je "crnogorski" temeljna identitetska ustavna odrednica, koja se mora pravno razraditi i urediti posebnim zakonom. On je saopštio da u praksi postoji dosta primera ignorisanja ustavne odredbe, kao i potcenjivanja jezika i tamo gde to ne bi smelo da se događa - "od javne administracije i u njihovom komuniciranju sa javnošću, u ime države".

PROČITAJTE JOŠ: Vuković o proslavi ujedinjenja sa Srbijom: To je perverzija, u Podgorici se neće slaviti!

Prema Vukovićevim rečima, crnogorski je stari jezik, sada je standardizovan na savremen način, ima svoju jezičku normu, svoju gramatiku i pravopis, izučava se na svim nivoima obrazovanja, ima i Fakultet za izučavanje crnogorskog jezika.

- S druge starne, međunarodno je priznat, ima svoj internacionalni kod, ravnopravan je sa svim službenim jezicima sveta. Dakle, potrebna je njegova dalja afirmacija, zaštita i intenzivan razvoj kao državnog jezika, kao i stvaranje uslova da kao takav bude poštovan, prihvaćen, obavezan za sve stanovnike, one koji komuniciraju u Crnoj Gori i sa njom - zaključio je Vuković.

U Ustav Crne Gore 2007. godine najpre je ušlo ime jezika (crnogorski), pa pravopis. Od tada naovamo eksperti strahuju da će brzopotezno standardizovanje i kodifikovanje novog jezika izazvati "pravopisnu anarhiju", a ceo "slučaj", naravno, ne prolazi bez političke senke. Jer, godinama nakon osamostaljivanja, Crna Gora još nije dobila jezik koji bi, valjda, trebalo da bude vrhunski dokaz da je sa srpstvom završeno. Možda se zato i žuri, pa azbuka od 32 slova, recimo, i posle toliko vremena više služi za šalu nego što se koristi.

- Ono što je važno razjasniti jeste da u Crnoj Gori svi govore srpskim jezikom. Davanje tom jeziku drugih imena i nadimaka ne menja tu nespornu činjenicu. Može Miško Vuković da izda pod svojim imenom Mocartove arije, ali to ne znači ništa. Takozvani crnogorski jezik je ustavna i politička kategorija, koja samo predstavlja politički naziv kojim DPS u Crnoj Gori naziva srpski jezik. Bošnjaci i muslimani u Crnoj Gori isto tako imaju svoj politički naziv za srpski jezik, a to je tzv. bošnjački, kao što i jedan broj ljudi u Crnoj Gori srpski jezik naziva hrvatskim - kaže za "Novosti" Marko Kovačević (Nova srpska demokratija). - Naravno, pravo pojedinaca da srpski jezik, kojim govore, nazovu po svom nahođenju ostaje kao opcija. Najveći broj ljudi u Crnoj Gori svoj srpski jezik naziva njegovim imenom i to će ostati nepromenjena činjenica i ona ćemorati da nađe svoje mestou Ustavu, zakonima i školskom sistemu. Bez toga ne može biti Crne Gore.

PROČITAJTE JOŠ: CG: Albancima teško da dosegnu 3 odsto

SILA I NASILjE

SVE radnje "novokodifikatora" zasnovane su na tezi da crnogorski jezik mora da postoji. "Ako smo se džilitnuli, moramo postići cilj, da naši dušmani ne seire" - komentariše, za "Novosti", prof. dr Jelica Stojanović. - Najpre je u Ustav ušlo ime jezika koji ne postoji, pa pravopis, pa su usvojili dva nova glasa i pravilo da svako može da govori kako želi, po pravilima babe Smiljane! Ali, sve to neće biti dugog veka, takvo nešto može da opstaje samo pod kontrolom sile i nasilja.