TEK što je počela nova školska godina, roditelje osnovaca u Crnoj Gori uzbunila je priča Ele Peroci "Maca Papučarka" iz knjige "Kako to može", predmeta za književnost za prvi razred u kojoj se pojavljuju dečja imena koja nisu uobičajena za Crnu Goru i Crnogorce.

Tate i mame smatraju nepotrebnim da se forsiraju imena Špela, Tinek, Jurček, Janez i Bobek kao da su stara crnogorska, i smatraju da se to svesno čini kako bi se uticalo na promenu identiteta.

U Ministarstvu prosvete "Novostima" je nezvanično rečeno da "bura" koju podižu roditelji nije na mestu, jer se, kako tvrde, radi o klasičnoj priči "Maci Papučarki" koja je zbog pouke koju šalje prikladna za uzrast prvaka, dok su imena koja se pominju samo imena junaka ove basne i nisu nametnuta da bi se uticalo na bilo čiji identitet.

Profesor Slobodan Savković u razgovoru za "Novosti" upozorava da je čitava školska reforma urađena bez smisla i dublje strategije.

- Šta se želi postići, koje su to vrednosti koje ovo društvo želi da baštini. To ne znaju ni roditelji dece, što je još gore.


PROČITAJTE JOŠ - KNjIGU DELILI ĐACIMA: Soraja Vučelić u "Istoriji Podgorice"


Crnogorski obrazovni sistem ne razlikuje dva osnovna pojma, a to je obrazovanje i znanje. Mi naše učenike pokušavamo sa ovim obrazovnim sistemom da pretvorimo u neke šrafove nekog budućeg pripejd sistema Evropske unije, a umesto da ih naoružamo znanjem koje će ih pretvoriti u samostalne kritičke mislioce - kaže Savković.

UDžBENIK Ilustracija u školskoj knjizi

Dragana Mijušković, profesorka iz Nikšića, majka dvoje dece ne krije ogorčenje zbog novonastale situacije. Žali što deca iz književnosti ne uče domaće pisce i pesnike.

- Srpski pisci su svakako u manjini, dok su više prisutni Gvido Tartalja, Ela Pecoli, Kemal Coco i njima slični. Smatram da je obrazovanje u Crnoj Gori u haosu, svedoci smo prepisivanja hrvatskog obrazovnog programa, a to sve zbog želje da se bude neko drugi. Uglavnom se kopiraju Hrvati ili Slovenci, kao u ovom slučaju, gde dolazimo do priče "Maca Papučarka" u kojoj se promovišu imena koja nijedan odsto građana Crne Gore nema. Kako se to zove, i da li nadležno ministarstvo uopšte razume u kom pravcu se obrazuju mladi naraštaji - pita se Mijuškovićeva. - Lično imam problem sa kćerkom Gabrijelom koja je učenica trećeg razreda, koja ne razume stare i zaboravljene nazive poput pjata (tanjira).


POPULARNA IMENA

U Crnoj Gori najpopularnija imena koja roditelji daju deci su drugačija od onih iz priče "Maca Papučarka". Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, najčešća imena su Vasilije i Sofija, Luka, Jana, Sara, Maša, Dunja...