PREPUCAVANJE IZMEĐU CRNE GORE I HRVATSKE NE PRESTAJE: Ko polaže pravo na Jadran?
24. 08. 2018. u 19:54
Školski jedrenjak na 85. rođendan i dalje predmet spora oko vlasništva Crnogorske i Hrvatske mornarice. Krstičević: Možemo zajednički da ga koristimo za obuku kadeta, ali mora biti u Splitu
Jedrenjak svojataju kome se kako prohte Foto B. Pantić
ŠKOLSKI brod "Jadran", koji ima dugu i burnu istoriju, a koji pripada Mornarici Vojske Crne Gore, na svoj 85. rođendan u žiži je javnosti. Ali ne zbog jubileja - "čestitka" je opet stigla iz Hrvatske koja potražuje ovaj stari brod. Hrvatski ministar odbrane Damir Krstičević je poručio da će "vratiti u svoje luke jedrenjak 'Jadran'".
- On je vlasništvo Republike Hrvatske i neraskidivi deo hrvatske pomorske istorije. Hrvatska će preduzeti sve legitimne korake kako bi "Jadran" bio vraćen. Od Crne Gore očekujemo sprovođenje dogovora o sukcesiji. Postoji mogućnost, a to je znak dobre volje, da brod zajednički koristimo u svrhu školovanja kadeta, a njegova luka mora da bude Split - rekao je Krstičević.
Javili su se iz opozicionog SNP, čiji je predsednik Vladimir Joković saopštio da "Jadran" nije pripadao nijednoj od republika bivše Jugoslavije, ali da mu je matična luka Tivat i da tako treba i da ostane. Takođe, ovaj brod ne može biti predmet sukcesije. Nešto ranije je ministar odbrane Crne Gore Predrag Bošković kazao da ovaj brod pripada Vojsci Crne Gore.
Manje je, međutim, poznato da je stari jedrenjak jedini brod koji je SFRJ nasledila od Kraljevine Jugoslavije i da su na njemu obučavane generacije pomoraca iz četiri države (prva i druga Jugoslavija, Mornarica Vojske SRJ i Mornarica Vojske Crne Gore).
Pročitajte još -Novi spor Hrvatske i Crne Gore o vlasništvu nad brodom Jadran
Gradnja školskog broda koji je dobio ime "Jadran" počela je 1931. godine u Hamburgu, u Nemačkoj. Produžena je zbog problema oko naplate (ceo posao je koštao ondašnjih 8,4 miliona dinara ili 622.743 takođe ondašnjih maraka) pa je brod tek 16. jula 1933. stigao u Tivat, koji mu je određen za matičnu luku. Novi jedrenjak pre Drugog svetskog rata imao je veliki broj izlazaka izvan Jadranskog mora, a u Titovoj Jugoslaviji samo pet. Primat je, tada, uzeo drugi, takođe školski brod "Galeb", kojim je najčešće po svetu plovio Josip Broz. Tokom Drugog rata, brod je koristila italijanska mornarica, promenivši mu ime u "Marko Polo". Kapitulaciju Italije dočekao je u jednom kanalu u Veneciji, ogoljen, opljačkan, zapušten... U tivatski remontni centar "Arsenal" dopremljen je na remont 1946. i tivatski brodograditelji su ga "umivali" sve do 1949. godine. Na njemu su se obučavali kadeti Mornarice SFRJ i prešao je više od 400.000 morskih milja, obišavši gotovo sve luke u Evropi.
"Jadran" se našao u Tivtu 1991. godine i tu je ostao. Na njemu su se obučavali budući pitomci Mornarice SRJ, potom Vojske Crne Gore. Nakon proslave jubileja - osam decenija plovidbe - koja je usledila pre pet godina, upućen je na generalni remont u brodogradilište "Bijela", koji je uspešno završen. Lepi jedrenjak, dugačak 64 metra, sa jarbolima visokim 39,1 metar, dobio je novi motor jačine 650 konja,pomoćne motore s agregatima i drugu navigacionu opremu, a potpuno je uređen enterijer i njegov spoljni izgled, koji je ostao nepromenjen. Crna Gora je u ovaj veliki posao uložila 1,5 miliona evra.
ODNOSI
ADRIJAN Vuksanović, poslanik Hrvatske građanske inicijative u Skupštini Crne Gore, kaže da pitanja broda "Jadran" i granice na Prevlaci neće poremetiti odlične odnose Hrvatske i Crne Gore. On kaže da Hrvatska i te kako pomaže Crnoj Gori na putu u EU, kao i da će se pronaći najbolja rešenja.
Gospodin Popara
24.08.2018. 20:30
Ja po ovom tekstu ne vidim zašto bi brod bio hrvatski?!? Standardno, hrvati kradu istoriju, jer svoju osim ustaško-fašističke nemaju!
sSrpski...pa nas kralj ga valjda kupio :)
e baš me zabole i za Hrvate i za Crnogorce i za taj njihov splav.
Jadran ne moze da pripada Hrvatskoj jer, kao sto je navedeno, nije pripadao nijednoj republici. Maticna luka mu je oduvek bila Tivat i tako treba da ostane. Hrvati bezobrazno pokusavaju da ucenama prisvoje tudje jer su svesni istorijske, materijalne i kulturne vrednosti. Neke od najdrzih trenutaka u zivotu sam doziveo na ovom brodu.
...ja bi ga poklonio Makedoncima...oni bre ama baš nikakvu korist ne vidoše od bivše juge...
Komentari (11)