Tražili pravno tumačenje jer je poslanica “govorila na srpskom jeziku”

Tanjug

07. 11. 2017. u 14:51

Dok Hrvatski Sabor čeka "pravno tumačenje" pitanja korišćenja srpskog jezika, odnosno ekavice, Jutarnji list piše da je srpski jezik nedavno izazvao paniku u Saboru

Тражили правно тумачење јер је посланица “говорила на српском језику”

Dragana Jeckov, Pixsell

Dok Hrvatski Sabor čeka "pravno tumačenje" pitanja korišćenja srpskog jezika, odnosno ekavice, Jutarnji list piše da je srpski jezik nedavno izazvao paniku u Saboru, a zastupnica Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Dragana Jeckov dospela u žižu javnosti nakon što je, u parlamentarnoj raspravi o penzijama, govorila - na tom jeziku.

Stvar je do apsurda doveo predsednik Sabora Goran Jandroković, kaže Jutarnji, kada je zbog srpskih rečenica u Saboru panično objavio da je "tražio pravno tumačenje od nadležnih saborskih službi".

Inače, do juče potpuno anonimna, zastupnica Jeckov je rekla da je "prosečna penzija u 2016. godine iznosila 2255,06 kuna, a udeo te penzije u prosečnoj neto plati iznosio je 38,63 odsto, što pokazuje da su penzioneri Hrvatske na samom dnu, a iza nas su Rumunija i Turska".

Još je dodala da su "penzioneri stub ovog društva, a od tako malih penzija ne može se živeti", da bi zaključila da su u najgorem položaju penzioneri Srbi u Hrvatskoj, koji su, "zbog okolnosti na koje nisu mogli uticati, ostali uskraćeni za isplate svojih penzija i zakinuti u svojim osnovnim pravima".

PROČITAJTE JOŠ: Vukovar proterao ćirilicu!

Sve to su, piše Jutarnji list, na stotine puta ponovljeni podaci, i da je neko želeo da joj "spusti", mogao je pitati Draganu Jeckov, nije li za to delimično odgovoran i SDSS, čiji glasovi već godinama osiguravaju opstanak hrvatskih vlada, a iste odlučuju o visini penzija.

"Ali nisu, nego su s desnog krila počeli da bombarduju zastupnicu Jeckov, jer se obratila na nekakvom mišungu srbohrvaščine (mešavini srpsko-hrvatskog), kako bi rekli u Sloveniji", piše Jutarnji.

Navodi se da već površan pogled na biografiju Jeckov otkriva dosta.


Goran Jandroković

Rođena je u Vinkovcima, ali srednju školu završila je u Kraljevu, a diplomirala kao 33-godišnjakinja na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.

Očito je, dakle, da je živela u Srbiji, i verovatno i zbog toga, govori srpski, primećuje list i dodaje da je uostalom, već prilikom polaganja zakletve u parlamentu najavila čime namerava da se bavi u Saboru, rekavši:

"Mi ćemo voditi brigu o položaju srpske nacionalne manjine, koji trenutno nije baš zadovoljavajući. Posebno nam je važno obrazovanje na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, zakonodavno je to dobro uređeno, no postoje tu i problemi, a tiču se registracije škola na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu".

Riječki Novi list, pak, piše da je Dragana Jeckov iz Negoslavaca, sela nadomak Vukovara, u Hrvatskoj.

Ona, piše ovaj list, nije želela da daje izjave ovim povodom, ali se njen stranački kolega Dragan Crnogorac, koji je u Saboru bio između 2012. i 2015, prisetio da je na njegov srpski primedbe svojevremeno imala isključivo desničarka, sada evroparlamentarka Ruža Tomašić.

"Samo je ona (Tomašić) nešto jednom komentarisala. Reč je o tome da svi dolazimo u Sabor iz različitih delova Hrvatske i govorimo kako se govori u našim krajevima. Bio sam godinama i gradski većnik i nitko mi nije nikad ništa prigovorio, svi su me razumeli. Poznato je da se kod nas u Slavoniji, odakle je i Dragana Jeckov, uvek dosta govorilo ekavicom, bez obzira na nacionalnost. Ovo sada je hajka nekih desnih udruženja, koje znamo kuda bi vodile Hrvatsku, a mislim da predsednik Sabora nije imao spreman konkretan odgovor, pa je rekao da će tražiti pravno tumačenje", rekao je Crnogorac.

Očekuje, kaže, da će njegov konačan stav biti da svako može govoriti kao i dosad.

Smatra i da je hrvatskom književnom jeziku od svih zastupnika najbliži upravo predsednik SDS S-a Milorad Pupovac, "dok većina ostalih jako od toga odudara".

Dragan Crnogorac


Zapitao je i da li bi Sabor sada trebao da zaposli nekoliko profesora hrvatskog jezika, koji bi ispravljali zastupnike svaki put kad bi kazali nešto što nije u skladu s tim jezičnim standardom.

"To nema smisla", zaključio je Crnogorac.

Za Jutarnji je interesantno da Jeckov, kada je u Saboru govorila srpski, niko nije zbog toga napao, pa čak ni zbog, kako se navodi, "banalizacije jezika kojim je o sebi govorila u trećem licu".

Iako su se oni kojima smeta ekavica, na primer, mogli pozvati na poslednji popis stanovništva iz 2011, prema kojem u Hrvatskoj živi 186.000 Srba, i njih 52.000 se izjasnilo da im srpski njihov materinji jezik, a oko 70 posto su se deklarisali kao građani koji govore na hrvatskom jeziku.


"Drugim rečima, za razliku od Dragane Jeckov, hrvatski Srbi govore hrvatskim jezikom, ali s obzirom na strah od desnice, nemojmo se iznenaditi ako vlada uskoro osnuje i Komisiju za suočavanje sa srpskim jezikom i ekavicom", navodi Jutarnji.

List, naime, najpre postavlja pitanje sme li se u hrvatskim državnim institucijama govoriti srpskim jezikom i ekavicom.

"Smeta li uhu ovdašnjih ljudi kada umesto ''umirovljenik'' i ''mirovina'', čuju ''penzioner'' i ''penzija'', ili ''Rumunija'', a ne ''Rumunjska''. Najzad, šta ako je to što je manje-više sve što je izgovoreno o penzionerima, penziji, plati i Rumuniji - tačno", pita Jutarnji.

U nekim normalnijim vremenima, kada nije bilo svakodnevnog presinga desničarskih medija, a konzervativna se revolucija još nalazila u embrionalnoj fazi, saborski nastup Dragane Jeckov, kada je nedavno na ekavici govorila o položaju penzionera, završio bi kao fusnota u političkom životu Hrvatske.

Svojevrsna je anegdota, možda čak i provokacija do juče anonimne SDS S-ove političarke, koja je odlučila privući pažnju javnosti, tako što će progovoriti jezikom koji velika većina u Hrvatskoj razume, ali, navodi list, ne voli.


"Ali kako je desno posldnjih godina mainstream, ''plata'' i ''penzioneri'', postali su nešto zbog čega će se voditelji emisije o kulturi na HTV-u tvrditi da se njihovom javnom upotrebom krši hrvatski Ustav, a desni kolumnist pronicljivo zaključiti da će, ni manje ni više, četnička kokarda uskoro osvanuti usred Hrvatskog sabora", navodi list.


Milorad Pupovac


Sve do trenutka kada je nekoliko rečenica izgovorila na ekavici, Dragana Jeckov bila je nepoznata političarka. Saborska zastupnica postala je u julu, kada je zamenila Milu Horvata, i o njenim parlamentarnim aktivnostima u proteklih 120 dana moguće je pronaći doslovno jednu informaciju hrvatskim medijima.

“Zastupnica SDS S-a utegla se u usku kožnu suknju”, objavljeno je 21. septembra (septembra) na portalu Index, uz popratni set fotografija koji je potvrdio vest iz naslova.

"I ostala bi ona predmet želja internetskih voajera, da desni voajeri nisu čuli kako govori", zaključuje Jutarnji.

Ovim povodom oglasio se poslanik i predsednik SDS S Milorad Pupovac, inače, lingvista po profesiji, koji smatra da veliki broj njegovih kolega u Saboru govori zavičajnim naglascima, koji su manje razumljvi nego govor Jeckove.

"Ovakva hajka je produbljivanje etničkih distanci i širenja jezičke i svake druge netolerancije Sloboda izražavanja jedno je od temeljnih ustavnih vrednosti", kaže Pupovac.

Dodao je da parlament nije mesto gde se govori standardnim jezikom.

Da jeste, kaže, mnogi se ne bi mogli javiti za reč.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (19)

bljak

07.11.2017. 15:04

neka se podsete da vecina ozbiljnih lingvistickih katedri u svetu smatra da se na Balkanu govori srpski jezik u nekoliko varijanti!Nije jezik "astal" pa da se napravi za dan! Alo, bre!!!Zrakomlati tu ne pomazu!

Dragan

07.11.2017. 17:47

@bljak - Sve zavisi kako se posmatra. Jezik u Austriji se zove nemacki, a cik se sporazumi! Ako mislis da znas engleski, skokni malo do Australije ili Novog Zelanda pa ces videti sta je razlika! Mnogo su manje razlike izmedju hrvatskog i srpskog jezika.

Анти Антифа

07.11.2017. 15:14

Хрватски језик не постоји.То је измишљотина јеврејина Јошуе (Јосипа) Франка који је у 19. веку измислио тзв.Хрвате од Срба католика

DejanBg

07.11.2017. 17:32

@Анти Антифа - Ne znam za njega ali znam da zvanični austrijski popois provincije iz prve polovine 19. veka ne priznaje nikakav hrvatski jezik nego "shtokavien" ali priznaje Hrvate - njih 300 000 u okolini Agrama ( Zagreba). S druge strane priznavali su milion Slovenaca i čak 6 miliona "Serben" i "romanisiert Serben" , dakle Srba katolika ( odnosi se na potez od tadasnjeg Srpskog Vojvodstva pa do Slovenije). Odakle se posle stvoriše Hrvati - "skužite" sami

Moljac

07.11.2017. 15:22

A da mi poteramo do Strazbura da vidimo čiji jezik to oni govore? Onda im ga zabranimo pa nek pričaju na njemačkom

bljak

07.11.2017. 15:40

@Moljac - apsolutno si u pravu jer je stvar veoma ozbiljna! Ozbiljni narodi cuvaju sta je njihovo! Sta nas sprecava da budemo ozbiljni?Broza vise nema, probudite se, alo!

kf

07.11.2017. 16:34

Do 1971. na zagrebackim ulicama se je govorilo uglavnom na hrvatskom kajkavskom narjecju a onda je taj govor potjeran preko Sljemena i preslo se na stokavski ne samo na radnim mjestima nego i na ulici.

zaliv.net

07.11.2017. 16:48

Zapravo svi oni pricaju srpskim, hrvatskog jezika nema jos negde od 16 veka sto je i zapisano u austrijskim dokumentima sto se poklapa sa popisom i slicno....preko svega najmanje oko 30% hrvata su zapravo srbi...

Komentator

07.11.2017. 16:52

Više ima jezičkih razlika u samoj Hrvatskoj nego između zvaničnog srpskog i hrvatskog jezika danas. Ako predsedniku sabora smeta srpski jezik, neka se prvo odrekne svoga srpskoga imena.

SRB

07.11.2017. 17:22

Hrvati su standardizovali svoj jezik i tzv.pismo pre ulaska u EU,danas je to jedan od 28 jezika Evropske unije.A da smo mogli to da im osporimo,mogli smo,od jezika pa do samog pisma.Danas se neki glupaci iz Srbije odricu latinice,a da li iko zna orginalnu verziju Hrvatske latinice po Ljudevit Gaju?Da nije bilo Djure Danicica i Vuka Karadzica,Hrvati ni pismo ne bi imali a za jezik je poznata stvar.Srbi su jedini narod u Evropi sa dva svoja standardizovana pisma,i time trebamo biti ponosni.

Хрватски језик није постојао

07.11.2017. 17:53

Croati је територијална одредница за становнике Cratiaе (мешавина Авара, Срба и Латина). На исти начин назив су добили и Далматинци, Шумадинци, Босанци, Славонци, Црногорци..Пре увођења српског језика за књижевни, у тадашњој Хрватској (Загорје, Пригорје, Међимурје) говорило се дијалектом словеначког (кајкавског), а у Славонији, Далмацији и Дубровнику српским (штокавским) језиком. Острвљани (мешавина српско-романског становништва) говорили су српским у коме је "шта" прешло у "ћа", "ца" или "ча".

Zoran

07.11.2017. 18:34

Ja glupim amerikancima kazem da govorim 12 jezika- jugoslavenski, srpsko-hrvatski, bosanski, CG, balkanski, hrvastki, srpski, makendonski, i donekle slovenski, PLUS spanski i francuski (bez zafrkavanja) i naravno engleski i budale mi vjeruju i misle da sam genija

Kole

07.12.2017. 13:31

@Zoran - Zaboravio si BHS bosansko-hrvatsko-srpski. To je naziv "jezika" koji pricaju prevodioci u Haskom tribunalu. Mozes i njega da dodas na listu, nece da smeta :)