JEZIČKI rat između nikšićke i podgoričko-cetinjske koncepcije oko standardizacije crnogorskog jezika dobio je epilog na sednici vlade, koja je odlučila da katedre za crnogorski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Nikšiću i istoimenog fakulteta sa Cetinja smesti pod isti krov državnog univerziteta. Tako je na sednici prelomio premijer Milo Đukanović.

Pre dve godine, iznenada i ekspresno, realizovana je odluka vlade da se osnuje Fakultet za crnogorski jezik na Cetinju, što je izazvalo oštru reakciju nikšićkih profesora. Oni se, inače, zalažu za "kopiju srpskog", 30 slova uz državno ime, i protiv uvođenja arhaizama i lokalizama u standardni jezik, kao sistemsku jotaciju. Druga, cetinjska struja sledi Adnana Čirgića i njegovu gramatiku, koja je bazirana na govoru podgoričkih muslimana, uz još dva slova pride.

Dve struje nisu mogle nikako da se dogovore oko tih pitanja na sednicama Saveta za standardizaciju jezika, pa je komisija Ministarstva prosvete odlučila da prihvati Čirgićev standard. A desilo se da upravo on postane prvi vršilac dužnosti dekana na cetinjskom fakultetu.

Nikšićki profesori ocenili su da se radi o još jednom u nizu, ako ne i konačnom udarcu Odseku za crnogorski jezik na njihovom Filozofskom fakultetu. No, Čirgić im nije ostao dužan "objašnjenja":

- U poslednjih vek i po kod nas su na snazi pravopisi, koji crnogorski jezik tretiraju kao dijalekt srpskog jezika, pa su samim tim i sve naše jezičke posebnosti proglašavane dijalektizmima, provincijalizmima, vulgarizmima i ostalim "izmima". Kompletan prosvetni kadar za crnogorski jezik i književnost školovao se na tim principima. Nažalost, naši prosvetni radnici se i danas pripremaju za izvođenje nastave crnogorskog jezika i književnosti, upravo, na tim prevaziđenim tradicionalističkim principima, kojima se, zapravo, negira postojanje crnogorskog jezika - tvrdi Čirgić.

U obrazloženju vlade je podvučeno da je izražena potreba za nastavnim kadrom za oblast crnogorskog jezika, u kojoj će montenegristika, kao najmlađa grana slavistike, svoj budući razvoj temeljiti na stručnjacima obrazovanim na ovom studijskom programu, u četvorogodišnjem trajanju. Čak se i najavljuje da će Institut za crnogorski jezik i književnost prestati sa radom, a da će sve zaposlene, imovinu, prava i obaveze preuzeti novoosnovani fakultet.

- Ovo je najuverljiviji dokaz neozbiljnosti cele priče o takozvanom crnogorskom jeziku - kaže za "Novosti" profesor Veselin Matović. - Izgleda da su neki Crnogorci otišli u "tri lika", pa jedni govore srpskim jezikom, drugi crnogorsko-nikšićkim, a treći crnogorsko-podgoričkim. To je današnja Crna Gora.


NASILjE NAD SRPSKIM JEZIKOM

- U Crnoj Gori je učinjeno nasilje nad naukom, nad srpskim jezikom, njegovim imenom i suštinom, nad jezičkom istinom, nad istorijskim kontinuitetom i nasleđem, i to se sve, kao jedna farsa, proslavlja i obeležava ove godine - ističe prof. dr Jelica Stojanović sa Odseka za srpski jezik i južnoslovenske književnosti Filozofskog fakulteta u Nikšiću. - Crna Gora slavi jednu iskonstruisanu stvarnost, svakog dana pokušavajući da proglasi neistinu za istinu. A imala bi šta da slavi i čime da se ponosi, a to je da govori velikim jezikom, srpskim jezikom, duge istorije i tradicije, kojim su pisali i mnogi velikani, počev od Nemanjića, preko Balšića, Crnojevića, Petrovića.