Moratorijum čuva crnogorsku obalu

NACRT prostornog plana posebne namene za obalno područje treba povući iz javne rasprave. Jedini odgovor na te nekvalitetne dokumente, ali i na postojeće stanje, jeste uvođenje moratorijuma na gradnju duž južnojadranske obale.

Inicijativu za ove poteze uputili su Crnogorsko društvo ekologa i Ekološki pokret "Ozon", zahtevajući da se povede javna rasprava o njihovom predlogu. Ekolozi smatraju da bi se javnim dijalogom i aktivnim učešćem institucija i pojedinaca definisao optimalan period koji bi bio iskorišćen za sanaciju šteta koje su nastale divljom i enormnom gradnjom, koja je devastirala najlepši deo jadranske obale. Moratorijum na gradnju, kako je istakao Aleksandar Perović iz Pokreta "Ozon", najbolje je rešenje, posebno zbog toga što planski i strateški razvojni dokumenti na lokalnom i državnom nivou nisu usklađeni.

- Prostorni dokumenti su više usklađeni sa potrebama investitora nego sa potrebama lokalnog stanovništva. Uz to, enormna gradnja na atraktivnim lokacijama ukazuje na prisustvo organizovanog kriminala, što potvrđuju aktuelni slučajevi u Budvi kojima se bave pravosudni organi - kažu u "Ozonu".

A na javnoj raspravi o dokumentu koji bi dobrim delom odredio buduću gradnju na preostalim lokacijama - a njih je sve manje - u više gradova Crne Gore, čule su se žestoke primedbe na Nacrt.

U Budvi, gde je Nacrt plana razgledalo na stotine onih koji su posebno zainteresovani za budući izgled budvanske rivijere, kritike je bilo napretek. I od strane stručnjaka arhitekata i političkih partija i pojedinaca. Rečeno je,između ostalog, da su soliteri sa stanovima za tržište (što je glavni biznis već dugo na ovom području), zagradili kopno od mora, da je beton stigao do samih plaža, da se budućim generacijama umesto šanse da one nešto pametno grade ne ostavlja gotovo nimalo prostora.

Poznati arhitekta sa golemim iskustvom Vlado Plamenac upozorio je na novu graditeljsku "najezdu" koja je naznačena u ovom dokumentu. Ona se odnosi na područje Buljarice, do sada uglavnom sačuvanoj destinaciji, gde se predviđa gradnja velikog broja turističko-stambenih objekata, zatim na najpoznatija letovališta Miločer i Sveti Stefan, koja će potpuno "leći u beton", gradnju na ostrvu Sveti Nikola, poznatijem po imenu "Havaji"... Profesor Božena Jelušić iz Pokreta URA poručila je da je vreme za sanaciju, a ne za novu gradnju.

- Istina, bilo je podosta primedaba, predloga i sugestija na Nacrt plana - kaže Mihailo Kapisoda, sekretar Sekretarijata za investicije u opštini Budva. - Biće ih još tokom rasprave koja je produžena, pa će sve što je rečeno biti sabrano i upućeno obrađivačima plana, kako bi se usvojilo sve ono što valja.

PREDLOZI

Oni iz nadležnih institucija koji su zaduženi za pojašnjavanje dokumenta koji je na javnoj raspravi, kazali su u Budvi da Nacrt nije Sveto pismo i da će se, koliko je god to moguće, usvojiti primedbe i predlozi za bolja rešenja. No u Budvi i drugim gradovima gde je vođena javna rasprava, čulo se da ovaj dokument nije moguće bitnije popraviti.

STARI PODACI

Kritičari planskog dokumenta na javnim raspravama su kazali da nisu usklađeni prostorni planovi i lokalni DUP-ovi sa planovima višeg reda, da postojeća dokumentacija ne predviđa varijantna rešenja. Planovi se, što tvrde i u ekološkim društvima i pokretima, zasnivaju na podacima starim čak i trideset godina.