Ustav ne vidi Alijansu

Peticiju za održavanje referenduma o NATO Socijalističke narodne partije potpisalo je do sada nekoliko desetina hiljada građana, a cilj je, kako kaže lider ove partije Srđan Milić, da crnogorski građani, neposrednim glasanjem, na referenumu odluče da li žele, ili ne da Crna Gora postane članica ove vojne alijanse.

Među protivnicima NATO-a aktuelizovano je pitanje o održavanju referenduma za pristupanje tom savezu, kada je Crna Gora 2. decembra dobila poziv za članstvo u Alijansi.

Profesor ustavnog prava i bivši predsednik crnogorskog Ustavnog suda Blagota Mitrić tvrdi da ne postoji ustavno-pravni osnov da građani odlučuju o održavanju referendum.

Po njegovom tumačenju najvišeg pravnog akta, to je u isključivoj nadležnosti Skupštine.

On tumači da prema međunarodnom pravu postoje dve vrste referenduma i to obavezujući i konsultativni.

U obavezujuće referendume spadaju referendum o promeni državno - pravnog statusa, zatim o promeni oblika vladavine i promeni državnih granica i oni se održavaju isključivo na državnom nivou. Konsultativni referendumi se uglavnom održavaju na nižem nivou (regiji, opštini, mesnoj zajednici) i kao što im sam naziv kaže nema obavezujući karakter, ali nadležni organ vodi računa o tome koliki se broj građana izjasnio "za" i "protiv" ističe Mitrić.

On dodaje da se u Ustavu ne pominju druge međunarodne organizacije, kao što su NATO ili Međunarodna organizacija rada i druge, a to znači da se radi o pravnoj praznini koja se rešavala putem analogije, a to je, kako kaže, da i za njih važi ista ustavna procedura kao za EU.

Mitrić naglašava da se stupanjem u međunarodne organizacije ne gubi međunarodnopravni subjektivitet Crne Gore, nego se preuzimaju određena prava i obaveze koje važe i za sve druge članice te međunarodne organizacije.

- Izgubili bismo međunarodni pravni subjektivitet jedino ako bi opet došlo do toga da se pravno "spanđamo" sa Srbijom ili bilo kojom drugom državom, i to na osnovu člana 157 Ustava Crne Gore ako bi se na državnom referendumu za promenu državnog statusa izjasnilo najmanje tri petine svih birača. Tako je po pravu, i međunarodnom i unutrašnjem, kazao je Mitrić.

Kako su za "Novosti" rekli iz Medijskog centra Socijalističke narodne partije, shodno Ustavu Crne Gore jedan od modela za raspisivanje državnog referenduma je deset odsto od ukupnog biračkog tela, što je 29. decembra iznosilo 52.806 potpisa građana. Kako objašnjavaju, postoje četiri ustavna modela kako se raspisuje referendum.

- Prvi je na predlog predsednika države, drugi na inicijativu Vlade Crne Gore, a treći na predlog 25 poslanika. Iz SNP smo se odlučili za četvrti, onaj najdemokratskiji model za raspisivanje državnog referenduma, a to je deset odsto od ukupnog biračkog tela, što je na 29. decembar iznosilo 52.806 potpisa.Naravno, već danas, s obzirom na veliko interesovanje građana, možemo reći da ćemo višestruko prevazići taj uslov, odnosno da će ova inicijativa SNP-a biti zapamćena kao ona koja je ubedljivo imala najviše podrške u Crnoj Gori, naglašavaju u ovoj partiji.

Dodaju da bi svako ignorisanje volje građana, koji samo žele da ostvare svoje Ustavom garantovano pravo na referendum, dovelo do radikalizacije situacije u Crnoj Gori. Oni se, kako kažu, nadaju da to nije plan aktuelne vlasti u Crnoj Gori.

Inicijativu SNP-a su svojim potpisom podržali članovi i simpatizeri svih parlamentarnih stranaka, što uključuje i DF.

- Ovo je inicijativa koja miri, a ne deli Crnu Goru - zaključili su u SNP-u.