ZA ćirilično pismo, duboko utemeljeno u istorijski, kulturni i verski identitet Crne Gore, u 21. veku - nema mesta. Predloženi zakon o zaštiti ćirilice nije prošao, zahvaljujući poslanicima Đukanovićevih i Krivokapićevih socijalista i uz podršku, manjinskih koalicionih saveznika.

Nezavisni poslanik Neven Gošović, u ime predlagača, naveo je da ćirilica u praksi nije ravnopravna s latinicom, iako to predviđa Ustav. Upozorio je kako će to ugroziti njen opstanak, čime će biti ugrožen i identitet crnogorskog naroda.

Donošenjem Ustava 2007, u kome je novoformirani crnogorski promovisan kao "službeni jezik", svi javni natpisi, nazivi ustanova, institucija, škola, putokazi ispisani su latinicom. Njome su ispisani i svi državni obrasci, računi za struju, komunalije...

Državni ombudsman Šućko Baković je lane podneo Skupštini Crne Gore inicijativu za donošenje zakona o upotrebi službenog jezika i pisma, kao i jezika u službenoj upotrebi. Pozvao se na Ustav, u kome piše kako su u ravnopravnoj upotrebi oba pisma, ćirilica i latinica.

Budimir Aleksić, funkcioner Nove srpske demokratije, kaže za "Novosti" da se u Crnoj Gori već dugo potiskuju ćirilica i srpski jezik.

- Preimenovanje srpskog u takozvani crnogorski predstavlja otklon režima od pravoslavlja i Rusije. Taj posao deo je crnogorskog ideološkog projekta, koji se svodi na negiranje i eliminisanje ćirilice, uprkos činjenici da su najveća državna, verska, kulturna i istorijska dokumenta Crne Gore napisana na ćiriličnom pismu! Dovoljno je samo da uzmemo period od Svetog Jovana Vladimira do kralja Nikole Petrovića, pa ćemo videti koje pismo je bilo u upotrebi. I žitije, koje je sačuvano u "Letopisu popa Dukljanina", stvoreno je na ćirilici - podsetio je Aleksić.

MATOVIĆ: UTERIVAČI NA DELU

- Vezujući u praksi latinicu s crnogorskim, a ćirilicu za srpski, uterivači novog crnogorskog identiteta prinudili su Srbe i govornike srpskog jezika da se gotovo u potpunosti okrenu ćirilici. Nećete više naći nijednog autora u Crnoj Gori koji se drži srpskog jezičkog identiteta, a da svoje delo štampa latinicom, kao što nema ni onih s drugačijom jezičkom legitimacijom, koji za taj posao koriste ćirilicu - kaže za "Novosti" profesor Veselin Matović.