RS: Kafane pune uprkos krizi
20. 06. 2013. u 06:36
Ugostiteljski objekti širom Srpske uglavnom puni . U prva tri meseca potrošeno čak 370 prosečnih plata
BANjALUKA - Ceh u ugostiteljskim objektima u Srpskoj iz dana u dan sve je „deblji“ uprkos hroničnim boljkama ekonomske krize u RS - porastu broja nezaposlenih, smanjenju plata i padu kupovne moći.
Analiza podataka Republičkog zavoda za statistiku Srpske svedoči da je samo u prva tri meseca ove godine u kafanama Srpske, potrošeno oko 294.000 maraka, ili čak 370 prosečnih mesečnih plata u RS od oko 800 maraka.
Prema zvaničnim statističkim podacima u prvom tromesečju ove godine promet u kafićima, klubovima i restoranima u RS bio je veći za 11,8 odsto u poređenju sa istim periodom lane. Na piće i hranu gosti ugostiteljskih objekata u Srpskoj potrošili su čak oko 26,5 miliona KM i to samo u periodu od januara do marta ove godine. Analizirajući troškove, građani su se najviše častili pićem, a kako kažu i sami ugostitelji - u letnjim mesecima je još veći promet gostiju.
Dragovan Petrović, ekonomista i sekretar Pokreta potrošača Republike Srpske, istakao je da je odlazak na kafu i piće u kafić deo naše svakodnevice, jer naš narod, kako kaže, naročito u gradovima voli da se druži i časti. On ipak dodaje da kafiće i klubove u skoro svim gradovima Srpske uglavnom posećuju mladi, a ređe se viđaju u restoranima.
- Većina normalnih roditelja je takva! Vredniji je osmeh njihovog deteta nego bilo šta drugo! - kaže Petrović.
- Mladi uglavnom troše na kafu, sokove i pivo. Retko naručuju neka skupa pića, ali njihova frekvencija kroz kafiće je najveća i donose zaradu ugostiteljima - kaže Petrović.
On dodaje da je većina roditelja na našim prostorima takva da uvek nastoji da udovolji svom srednjoškolcu ili studentu, pa makar i nauštrb nekih drugih potreba u porodica.
- Možda neće platiti neku od režija, ali će dati detetu džeparac za izlazak - kaže Petrović i podseća da je sedamdesetih i osamdesetih godina u bivšoj Jugoslaviji omladina retko posećivala kafiće i klubove, nego je išla na korzo, na igranke i svirke, a stariji u restorane.
- Nije bilo kafana u ovolikom broju, iza svakog ćoška. Sa prodiranjem zapadne kulture na naš prostor počeli su i masovno da se otvaraju kafići i klubovi - kaže Petrović.