Banjalučanin potomak slavnih Nemanjića
20. 05. 2012. u 07:52
Radonja Đaković (74) iz Banjaluke ponosan na svoje plemićko poreklo. Još 1988. godine njegov otac Nikola saznao da njihova porodica vodi poreklo od slavne loze
„Dragi unuče Nikola, po nalogu tvoga đeda Sava, šaljem ti ovu knjigu sa željom da je pažljivo pročitaš i da mi živiš 100 godina“.
Ovako je 1988. godine autor knjige Radomir P. Guberinić iz Berana pisao Nikoli Đakoviću iz Banjaluke, obavestivši ga da njegova porodica vodi poreklo od slavne loze Nemanjića.
Nikolin otac, Radonja Đaković (74), za „Novosti“ svedoči kako su mu stari pričali, još dok je bio mali, kako njihova porodica potiče od Nemanjića, ali da su mu tek podaci iz knjige Radomira P. Guberinića to i dokazali.
Ponosno nam pokazuje porodično stablo na čijem kraju su njegovi sinovi Bojan i Nikola, a pre njega njegov otac Savo, pa đed Nikola i tako sve do daljeg potomka Miloša, koga su zvali „đak“, a po kome su Đakovići dobili današnje ime odnosno prezime.
- Taj Miloš Fatić učio je za sveštenika u manastiru Đurđevi stupovi, odatle ime „đak“, pa i mi Đakovići. Prezime Fatić moji potomci uzeli su iz pijeteta prema našoj praprabaki Stoji koja se islamizirala, odnosno uzela ime Fata nakon pogibije muža u bici sa Turcima, koja nije želela da se preuda za Turčina, nego je na taj način spasila decu - priča Radonja.
Bratstvo Fatića dalje potiče od bratstva Guberinića, tačnije Petra, koji je 1713. godine takođe poginuo u bici sa Turcima.
- Za Guberiniće istorijski podaci govore da su ogranak srpskog plemena Vasojevića, koje je opet u srodstvu sa Nemanjićima, odnosno Nemanjići vode poreklo od Vasojevića - priča nam Radonja, čije interesovanje za pretke i istoriju ne datira od dana kada je na njegovu adresu stigla knjiga koja dokazuje poreklo njegove porodice, nego još ranije. - Uvek sam se interesovao za istoriju. Još mi je moj đed Nikola, koji je bio solunski borac i koji je posle Prvog svetskog rata, kao borac, dobio imanje kod Đakovice na Kosmetu, gde sam se i ja rodio, pričao o slavnoj lozi Nemanjića, našim precima. Želeo sam kasnije i ja dodatno da istražim naše poreklo, jer samo društvo koje poštuje svoju starost može da veruje u svoju budućnost.
Ovim rečima često se i danas obraća na sastancima banjalučkog Udruženja penzionera ili na skupovima Partije ujedinjenih penzionera RS, čiji je aktivista.
A penziju je zaradio radeći u „Kozaraputevima“, sinovi su mu inženjeri u „Telekomu Srpske“, i sva trojica učesnici su poslednjeg otadžbinskog rata u Srpskoj, na šta je posebno ponosan. Nezadovoljan je kako današnje društvo tretira penzionere i borce.
- Društvo treba da pokloni veću pažnju penzionerima, a posebno borcima koji su ostali bez posla, jer oni to zaslužuju - kaže Radonja, i ističe kako je život čoveka sa najnižom penzijom od 160 konvertibilnih maraka u Republici Srpskoj ispod granice siromaštva i nedostojno čoveka.
terminologija
20.05.2012. 08:16
Preci su bili pre nas, a potomci dolaze potom (nas).
Svi smo mi po malo Nemanjici. Cak i Zeljko nam Joksimovic! Boze, dokle ide ljudska glupost!
kako da ne..a ja sam potomak jelene anzujske i kraljice viktorije.
Molim da vise ne objavljujete ovakve glupe price jer je odavno dokazano da potomaka Nemanjica vise nema. Jeste da ima mnogo onih koji bi to voleli da budu ali NE POSTOJE. Tacka.
Vecina Srba ima 'plemicko' poreklo, sto je eto raritet u Evropi. Naime vecina nas potice od srpskih klanova stare Srbije (Zahumlje, Crna Gora, Brda, Kosovo, Raska itd.). Vecina srpskih klanova osnovana je od staro-srpskog plemstva (Vasojevici od Vasilija Nemanjica npr.) po feudalnom uzoru nakon apsolutnog raspada i okupacije ostataka srpskog carstva 1458. Ti srpski klanovi sacinjavaju moderno jezgro srpske nacije. Srbi koji su ostali u donjim krajevima, da bi preziveli su masovno islamizovani.
Komentari (44)