Srbi u Sloveniji ravnopravni i - poniženi
25. 06. 2011. u 20:46
Kako žive Srbi u Sloveniji, dve decenije nakon proglašenja nezavisnosti. Podstiče se brza asimilacija Srba čija su prava najugroženija
NAVRŠILO se dvadeset godina od izdvajanja Slovenije iz sastava SFRJ. Prilikom proglašenja nezavisnosti, pre dve decenije, u „deželi“ se zateklo oko 65.000 Srba, koji su nastavili da žive i rade sa Slovencima. Kakva je njihova sudbina danas, pitali smo srpske aktiviste, koji rade na očuvanju i razvoju srpske zajednice.
- Srbi su danas najbrojniji i najuvaženiji narod u Sloveniji - kaže otac Peran Bošković, starešina hrama Sveti Ćirilo i Metodije, koji tri decenije živi u Ljubljani. - To je zasluga pojedinaca, koji su očuvali i ispleli nove veze sa Slovencima. Danas u Sloveniji imamo pedesetak ljudi koji su deo slovenačke intelektualne i sportske elite. Ovo je posebno važno jer smo mi Srbi krajem prošlog veka bili na samom dnu popularnosti u Sloveniji. U suštini, delimo sudbinu Slovenaca, ali smo kao došljaci mnogo ranjiviji, jer nemamo jaku ekonomsku osnovu.
- Budućnost Srba u Sloveniji je gotovo tragična. Pitanje je samo u kojoj generaciji ćemo nestati kao narod. Naši ljudi menjaju deci srpska imena u nadi da će biti uspešniji i sigurniji. Po imenima naše dece ne znate da su Srbi. Ne radi se o pokrštavanju Srba, već o nužnosti i surovosti ekonomskog opstanka u „deželi“ - tvrdi prota Peran Bošković, jedan od lidera srpske zajednice.
Zbog krize, u „deželi“ su prvo propale građevinske, tekstilne i prehrambene firme, u kojima su Srbi bili masovno zaposleni. A srpski penzioneri moraju dase vrate u zavičaj, jer sa penzijom u Sloveniji ne mogu da žive.
Bošković upozorava da Slovenija danas ima 20 odsto siromašnog stanovništva, a najveći deo čine upravo došljaci. Sve to se ne vidi, jer stranca kada dolazi u Sloveniju zavaraju slike blagostanja, uređeni dvorci, putevi, banje i parkovi.
- Naša individualna prava se ne razlikuju mnogo od drugih naroda, ali kolektivna prava srpskog naroda su najugroženija - tvrdi Nikola Todorović, iz Ljubljane, delegat u Skupštini dijaspore Srbije.
- Slovenija je ratifikovala Okvirnu konvenciju o nacionalnim manjinama, ali u Ustavu nije taj položaj priznala najbrojnijoj, srpskoj zajednici. „Dežela“ nas je potom diskriminisala tako što je odugovlačila da potpiše međudržavni sporazum sa Srbijom i reši pitanje naših prava na socijalno i penzijsko osiguranje. Sve to smo preživeli i za ove dve decenije pokazali da smo žilav narod.
Tajna opstanka u novoj državi je bila u sposobnosti da se prilagode novim uslovima života. Međutim, kako kaže Rade Bakračević, lider srpske zajednice u Mariboru, to je bilo moguće samo onim Srbima koji su se odrekli svoje nacije i postali Slovenci.
- Srbi su u Sloveniji u svakom trenutku mogli lako da dobiju slovenačko državljanstvo, bilo je dovoljno da napišu kratku molbu. Probleme imaju Srbi koji nisu uzeli državljanstvo i posebno vojna lica, oficiri JNA, prema kojima se Slovenija ponaša kao maćeha. Brzo dobijanje državljanstva je značilo i lako gubljenje srpskog identiteta. Mnogi Srbi, koji su uspešni u javnim poslovima, kulturi i sportu, počeli da se stide srpstva i da prećutkuju svoje poreklo. Izuzetak je Raša Nesterović, kapiten reprezentacije Slovenije, koji je kum crkve Sveti Ćirilo i Metodije u Ljubljani - ističe Rade Bakračević, koji kao predsednik zajednice u Štajerskoj koristi državna sredstva za rad ove organizacije.
Slovenija namerno, kaže Nikola Todorović, podstiče brzu asimilaciju Srba, jer naša deca nemaju škole na srpskom. Kako Srbi u „deželi“ žive i rade u uslovima u kojima je sve podređeno profitu, mnogi srpski roditelji ne žele da im deca idu u crkvu na dopunsku nastavu i uče maternji jezik, da se ne bi razlikovala od slovenačkih mališana.
U „deželi“ nema dnevnih novina na srpskom, niti posebnog srpskog programa na radiju ili televiziji. Ipak, trenutno je veoma popularan Milan Gutović, kojeg Slovenci gledaju u „Beloj lađi“.
Slovenija daje minimalnu finansijsku pomoć za kulturne manifestacije četrdesetak kulturnih srpskih organizacija, pa je njihov rad sveden na folklor, književnost i sport. Ali, naši klubovi nisu zadovoljni ni donacijama koje dobijaju od matice.
Milan
25.06.2011. 21:42
Za sve je kriva nova"demokratska vjiast". na celu sa Tadicem.
sramota da i slovenija pokusava dati uslov ili postani slovena i odrekni se srpstva.to je poznato samo nijedan politicar u srbiji negovori o tome.zasto????????????????????to se zna za koga radi ovdasnja vlada.
@SARA - Pise se "ne govori" a ne "negovori"
@SARA - Tako rada i Nemacka . Kovili nek izvili. Ili stavi u rikverc.
Ako vi Srbi u Sloveniji hocete vise od toga, izvolite vratite se u Srbiji. Svaka drzava ima svoje zakone , pa i Slovenija. Dok manjine moraju se prilagoditi njima. Vidi Boga ti. Probleme imaju oni Srbi koji nisu uzeli drzavljanstvo... jer dobijanje drzavljanstva je oznacilo lako gubljenje srpskog identiteta !!! Dali cela Evropa mora da se prilagodjava vama Srbima. Kakav ste vi narod? Organizujte jedan miting u Ljubljani pa ...
Komentari (29)