Brazilski ministar preti ostavkom ako se reforma penzionog sistema završi kao reformica
25. 05. 2019. u 23:59
Brazilski ministar ekonomije Paulo Gedeš zapretio je da će podneti ostavku i napustiti zemlju ako njegov projekat reforme penzionog sistema završi kao "reformica"
Foto EPA / Paulo Gedeš
Gedeš, ultraliberalni ekonomista i važan član vlade ekstremno desničarskog predsednika Žaira Bolsonara, rekao je u jučerašnjem intervjuu da će u slučaju da parlament previše razvodni njegov predlog "sesti na avion i otići da živi u inostranstvu".
Ambiciozna penziona reforma koju je predložio Gedeš izazvala je otpor i stanovništva i poslanika, od kojih birači traže da se založe za "mekšu" reformu.
PROČITAJTE JOŠ - Brazil: U srušenim zgradama osam poginulih,16 nestalo
"Nisam neodgovoran, ne kažem da ću ako reforma ne bude usvojena otići sutradan (...) Ali mogu jasno da kažem: 'Slušajte, uradio sam ono što sam morao, nisam spreman da ostanem'. Ako ne sprovedemo reformu, Brazil će biti u vatri i krvi", naveo je ministar u intervjuu.
Prema njegovim rečima, trenutni penzioni sistem je bankrotiran.
PROČITAJTE JOŠ - Brazil: Uhapšeno 10 vojnika zbog napada iz zablude, pucali na pogrešan automobil (Foto)
"Nećemo imati novca da plaćamo javne službenike. Nastaće haos u javnom sektoru (...) Reforme su hitno neophodne jer tržišta neće još dugo čekati", tvrdi Gedeš.
Reforma brazilskog penzionog sistema se smatra jednim od testova kredibiliteta Bolsonarove politike i sprovodjenja drugih ekonomskih reformi.
Predsednik Brazila je nakon Gedešovog intervjua rekao da "niko nije u obavezi" da bude ministar u njegovoj vladi ali je pružio podršku ministru ekonomije.
"Istina je, slažem se s njim (da će biti haosa) ako uskoro ne usvojimo reformu koju smo poslali Kongresu. Paulo Gedeš nije vidovnjak i niko ne treba da bude vidovnjak da bi video da će Brazil biti gurnut u ekonomski haos bez ove reforme", naveo je Bolsonaro.
Medjunarodni monetarni fond je juče saopštio da je reforma penzionog sistema "ključni korak" za brazilsku ekonomiju, ali i upozorio da su neophodne i mere za smanjenje javnog duga koji je trenutno na 88 odsto BDP-a.