Peking i Brisel dovode svet u ravnotežu
31. 03. 2019. u 12:30
Posle pariskog susreta Makrona, Angele Merkel i Junkera sa predsednikom Kine Sijem Đinpingom na pomolu novo savezništvo
Predsednik Kine Si Đinping sa evropskom trojkom u Parizu
PARIZ - OD STALNOG DOPISNIKA
POSUSTALA evropska parna mašina namerava da se priključi zahuktalom kineskom zmaju u stvaranju nove osovine koja bi u budućnosti mogla da izmeni kartu dominantnih uticaja na planeti. Osnov za građenje do sada neviđenog asimetričnog savezništva nalazi se na trasi Novog puta svile koju Kinezi ambiciozno žele da prostru ka Evropi. S druge strane, Stari kontinent traži svoju korist koja bi mogla da se ogleda u uvođenju više reda u mondijalističke tokove čemu je Peking, izgleda, kao najkonkurentniji učesnik, zauzvrat, spreman da se delimično povinuje.
Potvrde nove saradnje stigle su prethodne nedelje iz Pariza, gde je održan susret lidera dve vodeće zemlje EU Emanuela Makrona i Angele Merkel i šefa Evropske komisije Žan-Klod Junkera sa predsednikom Kine Sijem Đinpingom. Da bi Kina mogla da izgradi hiljadu milijardi težak projekat morskog i železničkog bliskog povezivanja s Evropom, Peking je pristao da smanji trgovinski suficit, povede računa o klimi, ali i da - što je najvažnije - podrži zapadnoevropske prestonice u održanju multilateralizma.
PEKING, Brisel, Pariz i Berlin su, tako, stali u zajednički živi zid koji bi trebalo da se suprotstavi politici predsednika SAD Donalda Trampa sa devizom "Najpre Amerika" u kojoj se vide unilateralističke pretnje po ekonomsku i svaku drugu stabilnost na planeti. Put do toga vodi kroz saglasnost o potrebnim reformama najvažnijih svetskih organizacija. Ujedinjene nacije sve više pokazuju znakove posustajanja u odnosu na američki hegemonizam. Tamo gde su nezadovoljni, Amerikanci sami izlaze, kao što je to, na primer, slučaj sa Uneskom. Jednostavno, prenebregavaju ovu svetsku instituciju, koristeći i svoj ogromni uticaj u NATO, što smo i mi svojevremeno osetili na sopstvenoj koži.
Iako Trampa i Ameriku nisu ni u jednom trenutku direktno pomenuli, učesnici pariskog skupa su se saglasili da treba izvršiti izmene u sistemu odlučivanja, da bi se došlo do povratka ravnoteže na svetskoj sceni.
U zajedničkoj deklaraciji koju su tim povodom potpisali francuski i kineski šef države Makron i Đinping, ističe se, između ostalog, da su obe zemlje odlučne da brane međunarodni sistem kome su UN centralni element, kao i njegov autoritet i status. Istovremeno su naglasili da podržavaju napore generalnog sekretara UN u reformi ove organizacije i poručili da žele da rade zajedno kako bi ona postala efikasnija i sposobnija da odgovori na globalne izazove.
GENERALNI sekretar UN Antonio Guteres, koji je reformu započeo ove godine, ističe da cilj mora da bude UN sa sistemom za 21. vek, više orijentisan na ljude, nego na procedure. "Smele reforme" do 2030. godine podrazumevaju da UN postanu fleksibilnije i delotvornije, a glavni cilj je davanje prioriteta prevenciji i održavanju mira.
KINA se sa evropskom trojkom saglasila i oko potrebe za modernizacijom Svetske trgovinske organizacije da bi mogla da bude efikasniji arbitar međunarodne razmene u trenutku dok Amerika Donalda Trampa sve više dovodi njen integritet u pitanje.
RUSKI TEG
STAROJ Evropi nije lako, jer se našla prikleštena između američkog unilateralizma i kineskog hegemonizma, za šta je delimično i sama kriva jer odbacuje prirodnog saveznika Rusiju koja bi u tom odmeravanju snaga mogla da bude značajan teg u njenu korist. Sve je više političara na kontinentu koji zagovaraju Evropu od Atlantika do Urala, po degolovskom principu. Brisel je, zasada, nepopustljiv, insistirajući na sankcijama i zatezanju odnosa s Moskvom.