Istorija preti da ponovi svoj tragični tok

Goran ČVOROVIĆ

11. 11. 2018. u 20:13

Komemoracije povodom obeležavanja 100 godina od potpisivanja primirja kojim je okončan Prvi svetski rat održane širom sveta, glavna svečanost odigrala se u Parizu

Историја прети да понови свој трагични ток

Makron kao domaćin skupa predvodio visoke zvanice do Trijumfalne kapije

ŠIROM sveta danas su održane komemoracije kojima je obeleženo 100 godina od potpisivanja primirja kojim je okončan Prvi svetski rat. Glavna svečanost odigrala se u Parizu, kod Trijumfalne kapije, gde je francuski predsednik Emanuel Makron, kao domaćin učesnike ceremonije pozdravio rečima:

- Sećajmo se, ne zaboravimo, jer sećanje na ove žrtve nas opominje da budemo dostojni onih koji su poginuli da bismo mi mogli da živimo slobodno.

Uz Večnu vatru na Spomeniku neznanom junaku, okupilo se više od tri hiljade zvanica, a među njima osamdesetak šefova država ili vlada. Srbiju je predstavljao predsednik Aleksandar Vučić. Među zvanicama su bili i predstavnici međunarodnih organizacija, zvaničnici, rođaci boraca, đaci. Počasno mesto, sa srpskom zastavom, zauzeli su i predstavnici Društvo starih ratnika za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije, zemlje koja je, procentualno, u odnosu na broj stanovnika, računajući vojne i civilne žrtve, najviše stradala.

Po jakoj kiši, okupljanje lidera je počelo pre devet sati na crvenom tepihu Jelisejske palate. Predsednik Vučić je razmenio nekoliko dugih srdačnih rečenica sa domaćinom Makronom i njegovom suprugom Brižit. Šefovi država ili vlada su, zatim, autobusima, prevezeni do centralne bine, osim američkog i ruskog šefa države - Tramp i Putin su bili privilegovani i do Trijumfalne kapije su stigli automobilom, u sopstvenoj organizaciji.


Pozvani su bili i pobednici, i poraženi, sa namerom da se zajedništvom svet upozori da bi neki eventualni novi sukob širokih razmera bio poguban po čovečanstvo. Jedna od glavnih zvanica bila je nemačka kancelarka Angela Merkel. Zvanični program je u okviru republikanskog protokola započeo u 11 sati francuskom himnom "Marseljezom", posle čega je Makron, u pratnji premijera Eduara Filipa, izvršio smotru postrojenih trupa.

Glumci danas u Parizu verno dočarali Veliki rat


Odata je zatim, po tradiciji, počast Francuzima poginulim u poslednjih godinu dana u mirovnim misijama. Makron je potom pozdravio predstavnike starih ratnika, a onda su srednjoškolci, na više jezika, preneli delove potresnih pisama boraca iz Velikog rata. Francuski predsednik se, zatim, obratio okupljenima.

- Dogodilo se to pre sto godina, deluje davno, a ipak je bilo juče. Tragovi ovog rata nisu se nikada izbrisali, ni u Francuskoj, ni u Evropi, ni na Bliskom istoku, ni u sećanju ljudi bilo gde u svetu - rekao je Makron.

Francuski predsednik je, takođe, istakao da je patriotizam sušta suprotnost nacionalizmu i da je nacionalizam njegova izdaja.

Pripadnici francuske vojske na svečanosti


- Stari demoni se ponovo pojavljuju, spremni da ispune svoj poredak haosa i smrti. Nove ideologije manipulišu religijama, uzimaju oblik zaraznog pomračenja. Istorija, ponekad, preti da ponovo krene tragičnim putem i da dovede u pitanje naše mirovno nasleđe, za koje smo mislili da smo ga definitivno zapečatili krvlju naših predaka. Neka ova godišnjica bude dan obnove večne odanosti našim mrtvima. Učinimo još jednom zakletvu nacija kojom se mir stavlja iznad svega, jer mu znamo cenu - upozorio je Makron.

Kako je istakao, lekcija Velikog rata ne može da bude ozlojeđenost jednog naroda prema drugom, kao što ne može da bude ni zaboravljanje prošlosti.

Predstavnici Društva za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije


- Obavezuje nas u razmišljanjima za budućnost - rekao je Makron i podsetio na važnost francusko-nemačkog prijateljstva i ulogu Evropske unije.

I dodao:

- Milioni svedoka svih nacija prepričavali su strahote borbe, užase rovova, pogibiju na frontovima, krike ranjenika u noći, uništavanje cvetnih polja u kojima su preostale samo ugljenisane siluete stabala. Mnogi su bili osakaćeni, oslepljeni. Pobednici i pobeđeni su zadugo zatim utonuli u istu žalost.

PRVI RUSKI DRŽAVNIK NA CEREMONIJI


PUTIN je prvi ruski državnik koji je u novijoj istoriji odlučio da učestvuje u praznovanju godišnjice završetka Prvog svetskog rata. Do Putina, tom ratu u Moskvi nisu pridavali značaj, s ozbirom na to da je slavljena Oktobarska revolucija, a u sovjetsko vreme Prvi svetski rat su nazivali "imperijalističkim" i sva pažnja je bila fokusirana na "crveni oktobar". Putin je u Pariz stigao tek u nedelju ujutro jer je predsednik Makron zamolio da se ne održavaju razgovori svetskih državnika "kako proslava ne bi bila u drugom planu". / B. V.


OD LONDONA DO VELINGTONA

* U AUSTRALIJI je svečanost održana u Nacionalnom ratnom memorijalu u Kanberi, dok su u Adelejdu avionom iz vazduha bačene papirne latice maka.

* NA Novom Zelandu, u Velingtonu, ovaj dan je obeležen tradicionalno - sa dva minuta ćutanja, počasnom paljbom, dok su na crkvama u 11 sati po lokalnom vremenu zvonila zvona.

* U INDIJI su održani ceremonijali za 74.000 vojnika koji su poginuli u borbama na drugoj strani sveta.

* U VELIKOJ Britaniji je posebnim manifestacijama obeležen kraj ratnih sukoba, a glavna svečanost održana je u centru Londona, u Vajtholu.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (3)

МИ ОДАНДЕ

12.11.2018. 10:40

Јасно се видело јуче да се "СВЕЧАНОСТ ОДИГРАЛА" у Паризу........

Jovan

13.11.2018. 08:31

francuzi su poslali jesne poruke povodom svečanosti 100 God kraj prvog svetskog rata, a jedna od najvažnijih poruka srbima je bila da su francuzi odlučni pokrovitelji kosovske nezavisnosti , tj da srbija mora da se preda i pomiri sa tim ako hoće jedan dan da ima mesto u drugom redu tribina.