Temelj evropske vojske

G. ČVOROVIĆ

28. 06. 2018. u 08:41

Devet zemalja za Evropsku inicijativu za intervencije. Cilj da se vojni projekat zaokruži do 2024. godine

Темељ европске војске

Belgijski vojnici u Briselu AP Photo

PARIZ

OD STALNOG DOPISNIKA


Devet evropskih zemalja stavilo je paraf na pismo o namerama za osnivanje Evropske inicijative za intervencije (IEI), čiji je cilj da udari temelje novoj evropskoj vojnoj doktrini. Namera je, između ostalog, da se izbegne spora procedura u EU, naspram sve više situacija koje zahtevaju hitno reagovanje. Možda su ovo i premise najavljenih evropskih reformi.

EU je krajem prošle godine osnovala "Stalnu strukturnu saradnju" koja predviđa zajednička ulaganja u vojsku i projekte razvoja, da bi mogla da se suprotstavi bezbednosnim izazovima, što je tada okarakterisano kao nova era odbrambene saradnje. Pakt je potpisalo 25 zemalja, bez Velike Britanije, Danske i Malte.

Novi dokument, pola godine kasnije, potpisalo je devet država - Francuska, Belgija, Danska, Španija, Estonija, Holandija, Portugalija, Velika Britanija i Nemačka. Italija je učestovala u pripremama, ali je nova vlada ostavila period za razmišljanje. Berlin je dugo vagao, ali se Mereklova na kraju ipak saglasila.

VAN OKVIRA NATO I EU PAKT je osmišljen van okvira NATO i EU. Svako sa Starog kontintenta može da izrazi želju da se priključi. Očigledno je da najjače evropske zemlje traže put emancipacije spram Amerike Donalda Trampa. Imaju ambiciju da, čak, budu brži od NATO, dok Severnoatlantsku alijansu smatraju saveznikom. To, svakako, ne prija Vašingtonu.

Želja inicijatora, Francuske, jeste da stvori čvrsto jezgro, bez mnogo preglasavanja. Zemlje članice treba da se upoznaju, pripremaju, nauče da rade zajedno i efikasno, u odgovoru na različite izazove koji ugrožavaju Evropu, i svet.

U pismu o namerama ističe se da će akcenat biti stavljen na četiri domena - strategiju i razmenu informacija, planifikaciju, podršku operacijama i usaglašavanje iskustva. Francuzi uveravaju da nije reč o stvaranju novih snaga za brzo dejstvo koje već postoje u okviru NATO ili Zajedničke evropske bezbednosne politike. Zasad, u vizuri su prirodne nepogode, evakuacije, ali i teroristički napadi, spasavanje migranata, borba protiv švercera i pirata... Namera je da se reaguje samostalno, ali i pod okriljem UN.

Ovo je, sada, praktično, prvi element u okviru Makronove inicijative za stvaranje zajedničkih snaga i budžeta. Cilj je da se ovaj projekat promene u evropskoj vojnoj doktrini zaokruži do 2024. Da li bi do tada mogao da izraste u nešto više i je li ovo rađanje nove vojske koja će se vremenom odvojiti od NATO, i od EU, ili jednog njenog dela, zaista napraviti silu, odgovor može da pruži samo vreme.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (1)

jos vise vojske i vojnika...

28.06.2018. 10:51

...jos vise"brzih armija i trupa"?Za intervencije,tamo gde je ugrozena Evropa i svet?Kada kazemo Svet,da li je i on pod zastitom Evrope?Ciji je Svet!I ko je ta budala,koja bi htela da napadne Evropu i izvrsi samoubistvo sa predumisljajem?Kako je moguce da je sada sva ta Evropa"slobodna",a odlucuju Francuska,Velika Britanija(nikako"Engleska"),Nemacka,Italija i potrckovici,a dok je bio"Istocni blok",to je bilo ropstvo?Ili je sve ovo ropstvo na"civilizovan nacin"?I gde hoce da"intervenisu"?