Značaj porodične tradicije u Kini
04. 06. 2018. u 06:22
Kako je Kina obeležila 1. jun, Dan dece, i kojih se vrednosti zemlja ne odriče. Objavljeno pismo predsednika Si Đinpinga, upućeno 2001. njegovom ocu
PEKING: SPECIJALNO ZA “NOVOSTI”
ŠTA možemo da naučimo od detinjstva Si Đinpinga? U petak je to bio jedan od glavnih naslova u kineskim medijima. Kina je obeležila 1. jun, Dan dece, iskoristivši ga da, uz uobičajene prigodne manifestacije dečje radosti, javnosti uputi poruku koja ističe važnost jedinstva porodice, porodične discipline i vrednosti.
Ovdašnji mediji objavili su izvode iz pisma koje je 2001. godine, povodom njegovog 88. rođendana, sadašnji predsednik Si Đinping uputio svom ocu Si Džungsunu. U pismu se navodi da je Si Džungsun vodio skroman život, i da je u porodici postojala striktna disciplina. Kineski mediji navode da je porodica Si Džungsuna do te mere bila štedljiva da su Si Đinping i njegov mlađi brat ponekad koristili nošenu odeću i obuću starije sestre.
PROČITAJTE JOŠ: Kina: KP traži da se bolje reguliše pitanje verskih statua
- Zahvaljujući tome naučili smo da vodimo skroman život. Porodična tradicija treba da se prenosi sa generacije na generaciju - napisao je Si Đinping svom ocu 2001. godine. U to vreme, Si Đinping se nalazio na čelu provincije Fuđijan i zbog obaveza nije bio u prilici da prisustvuje očevom 88. rođendanu.
PROČITAJTE JOŠ: Svadbe i sahrane po uputstvu partije
Poznavaoci biografije Sija znaju za epizodu sa knjigom Nikolaja Černiševskog "Šta da se radi", kada je mladi Si Đinping, inspirisan ovim delom, upražnjavao običaj da spava na krevetu bez dušeka i da se tušira hladnom vodom.
Prema članku, objavljenom ranije u kineskom "Global tajmsu", Si Đinping je veliki poštovalac klasičnih književnih dela. Pročitao je sve ruske klasike, a naročito voli Puškina, Ljermontova, Šolohova i Tolstoja. Dostojevskog drži za najdubljeg, a Tolstoja za najsveobuhvatnijeg pisca.
Ipak, javnosti najzanimljiviji deo Sijeve biografije, naročito u kontekstu njegove skromnosti koja je naročito istaknuta, odnosi se na period koji je u mladosti proveo na selu.
Godine 1969, mladi Si Đinping je poslat u Ljangđijahe, selo u provinciji Šansi. Smatra se da je vlast Mao Cedunga poslala tridesetak miliona mladića i devojaka na selo, kako bi se kalili. Nakon povratka sa sela 1975, Si Đinping upisuje studije hemijskog inženjeringa u Pekingu. Danas je on prvi kineski predsednik sa titulom doktora nauka.
Serija napisa i ostalih priloga, objavljenih u petak u Kini, pre svega onih posvećenih životnom putu kineskog predsednika, bez sumnje ukazuju na kakve vrednosti država računa u budućnosti, bez obzira na intenzivnu modernizaciju i privredni uzlet kojima je kinesko društvo izloženo.
KORISNI DOMOVINI
POVODOM Dana dece, Si Đinping je uputio pismo, zvanično označeno kao odgovor učenicima osnovne škole u Džaođinu, mestu u provinciji Šansi koje je bilo jedna od najznačajnijih revolucionarnih baza u tom delu Kine, pozivajući decu da postanu osobe koje će biti korisne domovini.
Mikiboy
04.06.2018. 11:51
Mii bi mogli mnogo da naucimo od Kineza.Kao prvo da nam novac ne kreira kulturu i tradiciju.
@Mikiboy - Ne da bismo mogli da naucimo mnogo od Kinezs, sto si u pravu potpuno, nego nama treba jedno 50 Kineza ucenih kao njihov predsednik, da vladaju Srbijom, da pohapse i posalju na radnu terapiju ovu korumpiranu gamad sto nas jase, a za 10-15 godina bismo bili razvijeniji od 2/3 Evrope.
Komentari (2)