Evropa u klinču sa Trampom

D. SAVIĆ

09. 05. 2018. u 13:28

Povlačenje SAD iz nuklearnog sporazuma sa Iranom izazvalo strahovanja sveta za mir i globalnu ekonomiju

Европа у клинчу са Трампом

Američki predsednik Donald Tramp AP Photo

POVLAČENjE potpisa američkog predsednika Donalda Trampa sa nuklearnog sporazuma sa Iranom podiglo je cene nafte iznad 70 dolara za barel, izazvavši skok akcija na evropskim berzama i Volstritu, kao firmi koje prodaju naoružanje, ali šef Bele kuće se zbog ove odluke našao na meti kritika vodećih svetskih prestonica i svog prethodnika u Beloj kući. Zabrinuti zbog posledica po globalnu ekonomiju i mir na Bliskom istoku, svi potpisnici sporazuma, osim SAD, žele da nastave sa njegovom primenom.

Samo bliskoistočni protivnik Irana, Izrael, Trampovu odluku ocenio je kao "hrabro liderstvo", koje će srušiti iranski režim, dok su Teheran, kao i sve ostale potpisnice sporazuma - London, Pariz, Berlin, Moskva i Peking - uz generalnog sekretara UN Antonija Guteresa i EU bili jedinstveni u stavu da je neophodno da se sporazum sačuva. To mišljenje deli i bivši predsednik SAD Barak Obama, koji je 2015. godine stavio potpis na ovaj dogovor:

- Stalno omalovažavanje sporazuma čiji je naša zemlja potpisnica rizikuje da ugrozi kredibilitet Amerike i stavlja nas u sukob sa vodećim svetskim silama - ocenio je Obama, dodavši da bi SAD mogle da budu ostavljene pred negativnim izborom između Irana naoružanog nuklearnim oružjem i još jednog rata na Bliskom istoku.

Saopštavajući da će SAD ponovo uvesti sankcije "najvišeg stepena", Tramp je upozorio da bi i druge zemlje mogle biti sankcionisane ukoliko prekrše embargo, pa bi velike svetske kompanije, najpre one iz savezničke Evrope, posebno Francuske i Nemačke, mogle izgubiti milijarde dolara iz komercijalnih ugovora. One moraju u roku od najviše šest meseci da prestanu da posluju s Iranom, ili će se naći na meti vlade u Vašingtonu. Francuski ministar ekonomije Bruno le Mer je, stoga, negodovao da "nije prihvatljivo" da se SAD postave kao "ekonomski žandarm planete".

Šef nemačke diplomatije Hajko Mas istakao je da Nemačka želi da sačuva nuklearni sporazum sa Iranom zato što američki predsednik nije ponudio alternativu koja bi sprečila Teheran da razvija nuklearno oružje. Dok se šefovi diplomatija Francuske, Nemačke i Velike Britanije spremaju da se u ponedeljak sastanu sa iranskim predstavnicima, francuski predsednik Emanuel Makron je poručio da će Pariz raditi na širem sporazumu:

- Radićemo zajedno na širem okviru, koji pokriva nuklearnu aktivnost, period nakon 2025, balističku aktivnost i stabilnost na Bliskom istoku, naročito u Siriji, Jemenu i Iraku - naveo je Makron.

Rusija smatra da je odluka SAD da se povuku iz nuklearnog sporazuma sa Iranom maska za svođenje političkih računa sa Iranom, dok je Kina izrazila žaljenje, jer se time povećava rizik od sukoba na Bliskom istoku. Analitičari primećuju da se Tramp u Beloj kući okružio antiiranskim jastrebovima, među kojima je i novi savetnik za nacionalnu bezbednost Džon Bolton, poznat po ulozi u pripremi rata u Iraku, koji je 2017. godine napisao da "američki proklamovani cilj mora biti da se Islamska revolucija iz 1979. okonča pre njene 40. godišnjice".

Eksperti ocenjuju da će sada mnogo zavisiti od jedinstva Evropljana i njihove volje da zajedno sa partnerima Rusijom i Kinom ponude Iranu dovoljno kako bi se držao odredaba sporazuma bez obzira na američki izlazak. No, rizik predstavlja povećani pritisak na Teheran koji potiskuje umerene snage u defanzivu, otvarajući šanse za opasno krizno žarište na već sukobima uzdrmanom Bliskom istoku.

ODREDNICE DOKUMENTA

SPORAZUMOM sa Iranom je uvedeno ograničenje nuklearnog programa Irana, koje onemogućava da Teheran proizvede bombu, ali su navedene i odredbe koje preciziraju kada ističu pojedini rokovi. Tako, na primer, Iranu je omogućeno da u osmoj godini sporazuma započne testiranje do 30 naprednijih centrifuga, s tim da taj broj može da poraste posle dve godine. Takođe, sporazum nije uslovio Iran da ne testira i ne ispaljuje balističke rakete. Američki potpredsednik Majk Pens kaže da SAD mogu da rade sa saveznicima na postizanju novog dogovora, koji "ograničava zloćudnu aktivnost Irana i sprečava Iran da ikada postane nuklearna sila".

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (1)

bager

09.05.2018. 14:13

Najbolje da evropa i druge zemlje sveta uvedu sankcije usa zlocincima,,zabrana izvoza i uvoza ,,kompletno ih izolovati,kao sto oni to isto rade drugima vec 60 goina