Dokumenta Putin predao lično

B. VLAHOVIĆ

27. 12. 2017. u 14:49

Favorit predsedničkih izbora u Rusiji u martu 2018. obavio formalnosti u izbornoj komisiji. Dogodine nastupa kao samostalni kandidat

Документа Путин предао лично

Ruski predsednik Putin, tokom podnošenje dokumenata CIK Foto AP

MOSKVA
OD STALNOG DOPISNIKA "NOVOSTI"


PREDSEDNIK Rusije Vladimir Putin u sredu je lično predao dokumenta Centralnoj izbornoj komisiji i tako se kandidovao za predsedničke izbore koji će se održati 18. marta 2018. godine. Po završetku predviđene procedure, Putin je potpisao protokol o predaji dokumenata, a kako ruski zakon predviđa, dokumenti koje je dao proveriće se u toku pet dana. Radi se ne samo o biografskim podacima, nego i o potvrdama o primanjima, troškovima, bankovnim računima, ušteđevini i hartijama od vrednosti.

Putina je podržala inicijativna grupa od 668 pristalica. Iako će Putin nastuputi kao samostalni kandidat vladajuća partija Jedinstvena Rusija će tokom izbora podržavati sadašnjeg predsednika. Malo je onih koji sumnjaju da će Putin u martu pobediti. Prema svim istraživanjima, on ima najveću podršku naroda do sada.

Tradicionalni Putinov "sparing parner" biće Vladimir Žirinovski, predsednik Liberalno-demokratske partije. Lider ruskih komunista Genadij Zjuganov je ovog puta mesto na izbornoj listi prepustio Pavelu Grudinjinu, poljoprivrednom inženjeru, direktoru velikog sovhoza (poljoprivrednog dobra) u Podmoskovlju, najvećeg proizvođača jagoda u Rusiji.

Na izbornoj listi će biti i osnivač partije Jabloko Grigorij Javlinski. Od onih koji bi trebalo da budu zadovoljni ako osvoje jedan procenat biće i Ksenija Sopčak, ćerka nekadašnjeg Putinovog šefa, dok je radio u Sankt Peterburgu, Anatolija Sopčaka. Ksenija je neosporno obrazovana, ali joj konzervativno biračko telo ne može oprostiti što je učestvovala kao voditelj TV emisija sličnih "farmama", a proslavila se i seksi snimcima sa jednim od moskovskih muzičara.

Aleksej Navaljni, Foto: AP

Sa druge strane, svet najviše govori o onome ko neće izaći Putinu na crtu, lideru "male opozicije" Alekseju Navaljnom koji zbog toga što je ranije osuđen za teško krivično delo, ne može da učestvuje u izborima. Reakciju američkog Stejt departmenta na zabranu predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova nazvala je direktnim mešanjem u unutrašnje poslove Ruske Federacije. Klej Noel, predstavnik američke diplomatije, smatra da je zabrana Alekseju Navaljnom da učestvuje u predsedničkim izborima dokaz da rusko rukovodstvo ne štiti ljudska prava i slobode.

Za Navaljnog se založila i EU koja je 26. decembra saopštila da otkaz Centralne izborne komisije da registruje Navaljnog izaziva ozbiljne sumnje u "politički pluralizam u Rusiji, kao i u perspektivu demokratskih izbora iduće godine".


ZAKON PROTIV NAVALjNOG

OPOZICIONI lider Aleksej Navaljni najavio je da će se žaliti na odluku Centralne izborne komisije. Još u junu predsednica Centralne izborne komisije Ela Pamfilova je rekla da Navaljni dobro zna da nema nikakvih šansi da bude kandidat za predsednika zbog toga što je osuđen u aferi "Kirovoljes" zbog malverzacija i vezi sa prodajom drveta. Po ruskim zakonima, osuđeni za teško krivično delo, narednih 10 godina ne može da učestvuje u izborima.



Pratite nas i putem iOS i android aplikacije