NJujork tajms: Nameštaljke i špijuni glavna tema uoči Trampove inauguracije
12. 01. 2017. u 14:40
Tajne operacije, privatni detektivi i nameštaljke isplivali su na površinu uoči inauguracije Donalda Trampa s objavljivanjem nepotvrđenih navoda da ruske službe poseduju kompromitujući materijal o Trampu
Foto Tanjug, AP
Tajne operacije, privatni detektivi i nameštaljke isplivali su na površinu desetak dana uoči inauguracije Donalda Trampa s objavljivanjem "eksplozivnih", ali nepotvrđenih navoda da ruske službe poseduju kompromitujući materijal o novoizabranom predsedniku SAD.
Mada se u Vašingtonu još letos šuškalo o kompromitujućem materijalu, između ostalog o Trampovim perverznim odnosima s prostitutkama u moskovskom hotelu i predlozima za unosne poslove u Rusiji, oni su u fokus američke javnosti i politike dospeli ove nedelje, pošto su prošle predstavljeni Trampu i odlazećem predsedniku SAD Barak Obami.
"Posledice se ne mogu izračunati i biće u igri mnogo posle dana inauguracije", navodi Njujork tajms (New York Times) povodom dosijea o vezama Trampa i Rusije koji je sastavio bivši britasnki obaveštajni agent.
Pored nepristojnih detalja o dešavanjima u sobi luksuznog hotela u Moskvi i ponudama Rusa za poslovne ugovore, praktično u obliku mita, za Trampa su nepovoljni i navodi da su njegovi ljudi koordinisali s ruskim službama hakerske napade na Demokratsku partiju i šefa izbornog štaba kandidatkinje Hilari Klinton.
Tramp je odbacio navode kao "izmišljotinu" u stilu prljave kampanje nacista koju su napravili "bolesni ljudi", ali je slučaj dalje podrio njegov odnos s obaveštajnim službama i bacio senku na ; predstojeću administraciju u Vašingtonu.
Direktor američkih obaveštajnih službi Džejms Klaper juče je osudio curenje izveštaja u medije i rekao da obaveštajne službe "nisu donele nijedan sud da su informacije u dokumentu pouzdane", ali je naznačio da su ih prosledile zvaničnicima da bi dobili "najpotpuniju moguću sliku o pitanjima koja mogu uticati na nacionalnu bezbednost".
Mnogi delovi priče se ne mogu proveriti - u osnovi koliko je toga iz dosijea uopšte istinito, ali je moguće "sastaviti delove u grub narativ šta je dovelo do sadašnje krize, uključući trajno pitanje o vezama Trampa i njegovog tima s Rusijom", navodi Njujork tajms.
Čitava priča takođe daje uvid u skrivenu stranu predizborne kampanje sa sve privatnim detektivima koji traže najgore što se može naći o sledećem američkom lideru, navodi njujorški list.
Priča počinje u septembru 2015. kada je bogati pristalica Republikanske partije, koji se snažno protivio Trampovom izboru, dao novac za angažovanje istraživačke firme iz Vašingtona koju vodi bivši novinar Vol strit džornala (Wall Street Journal) Glen Simpson, poznat po detaljnom izveštavanju, da sastavi dosije o milijarderovim prethodnim skandalima i slabostima, rekla je osoba upoznata s tim poslom.
U osnovi takvi poslovi su rutinski i sastoje se u stvaranju velike baze podataka na osnovu poznatih informacija - izveštaja medija, dokumenata iz tužbi i drugih relevantnih javnih podataka.
Mesecima je firma Fjužn GPS (Fusion GPS) radila na Tampovom dosijeu, ali se na proleće, kada je postalo jasno da će Tramp biti republikanski kandidat, bogati donor republikanca povukao i na njegovo mesto je došao pristalica Hilari Klinton.
U junu se, međutim, fokus istrage promenio pošto je Vašington post (Washington post) objavio da je na Demokratski nacionalni komitet izvršen hakerski napad, navodno u organizaciji ruskih službi, a misteriozna figura "Gučifer 2.0" počela da objavljuje ukradene dokumente.
Simpson je tada angažovao Kristofera Stila, bivšef britanskog špijuna koji je radio kao tajni agentu u Moskvi 90-ih godina, a kasnije bio stručnjak za Rusiju u londonskom sedištu obaveštajne službe MI6. Kada se povukao 2009, osnovao je privatnu obaveštajnu kompaniju Orbis biznis intelidžens (Orbis Busineš Intelligence).
Bivši novinar i bivši špijun su imali pođednako loše mišljenje o ruskom predsedniku Vladimiru Putinu i o taktikama koji su on i njegovi obaveštajni agenti koristili za "kaljanje imidža, ucenjivanje i podmićivanje njihovih meta", navodi njujorški list.
Kao bivši špijun, Stil nije mogao da putuje u Moskvu, ali je unajmio ljude u Rusiji i iskoristio svoje ranije veze u toj zemlji.
Stil je svoja saznanja prosledio kroz nekoliko poruka, svaka na par strana, kompaniji Fjužn GPS u junu, ali je nastavio da radi sve do decembra. Dotad su izbori već bili zavšreni, ali su Stil i Simpson, mada više nisu bili plaćeni za to, nastavili da rade na onom što su smatrali važnim.
Poruke opisuju dve različite ruske operacije. Jedna je višegodišnji rad na nalaženju načina da se utiče na Trampa, možda zato što je imao kontakte s ruskim oligarsima na koje je Putin želeo da pazi, navodi Njujork tajms. Prema Stilovim porukama, korišćena je poznata taktika - sakupljanje kompromitujućeg materijala poput navodnih snimaka Trampa s prostitutkama u moskovskom hotelu i predloga za poslovne ugovore koji bi bili privlačni Trampu.
Cilj verovatno nikada nije bio da Tramp bude ruski agent već pre da bude izvor koji bi mogao davati informacije o svojim kontaktima u Rusiji. Ali ako su Putin i njegovi agenti želeli da uvuku Trampa poslovnim ugovorima, to nisu uradili sasvim uspešno, navodi Njujork tajms, dodajući da je Tramp rekao da nema značajniju imovinu u Rusiji, mada je jedan od njegovih sinova 2008. rekao da mnogo novca "sipa iz Rusije".
Druga operacija je novija - reč je o nizu kontakata s Trampovim predstavnicima tokom kampanje, između ostalog da bi se razgovaralo o hakerskim napadima na Demokratski nacionalni komitet i šefa kampanje Hilari Klinton, Džona Podestu. Prema Stilovim izvorima, krajem leta u Pragu su se sastali Trampov advokat Majkl Koen i Oleg Soloduhin koji radi za Rosotrudničestvo, organizaciju koja promoviše ruske interese u inostranstvu.
Po svim navodima, Stil ima odličnu reputaciju kod američkih i britanskih obaveštajaca i već je radio za FBI u istrazi korupcije u Fifi. Ali veliki deo onoga što je on prosledio Fjužn GPS, veoma je teško proveriti, a neke od njegovih tvrdnji su problematične, navodi Njujork tajms, dodajući da je Koen rekao da nikada nije bio u Pragu, dok je Soloduhin negirao da se ikada sastao s Koenom ili bilo kim povezanim s Trampom.
Navodi iz dosijea su letos polako počeli da kruže u Vašingtonu. Rik Vison, republikanski operativac koji je radio za organizaciju koja je podržavala predsedničku kandidaturu Marka Rubija, rekao je da je za izveštaj čuo u junu, kada ga je novinar jedne velike kuće zvao da ga pita šta zna.
Do početka jeseni, Stilove poruke su date FBI-ju koji je već istraživao Trampove veze u Rusiji, ali su stigle i do novinara. Zvaničnik MI6 rekao je da je krajem leta ili početkom jeseni Stil prosledio izveštaje o Trampu i britanskoj obaveštajnoj službi. Stil je bio zabrinut zbog onog što je čuo o Trampu i smatrao je da te informacije ne treba da imaju samo ljudi umešani u izbore.
Posle izbora, taj dosije je postao jedna od najgore čuvanih tajni u Vašingtonu, pošto je niz novinara radio na tome da dobije potvrdu o navodima iz njega. Navodi o dosijeu su stigli i do republikanskog senatora Džona Mekejna koji je, prema navodima Gardijana (Guardian), do primerka izveštaja došao u decembru preko svog saradnika koji je zbog toga išao na tajni put u London. Mekejn je svoja saznanja prosledio direktoru FBI Džejmsu Klaperu.
"Iznenađujuće za Vašington, mnogi novinari koji rade za konkurentske medije su imali (Stilove) poruke o perverzijama i opasnim informacijama, ali ih nisu objavili, zato što se njihov sadržaj nije mogao potvrditi", navodi Njujork tajms i dodaje da se sve promenilo kada su obaveštajne službe te navode predstavili Obami i Trampu zajedno s izveštajima o ruskim hakerskim napadima.
MOSKVA SE NADA DA ĆE SE PUTIN I TRAMP DOBRO SLAGATI
Moskva očekuje da će se ruski predsednik Rusije Vladimir Putin i novoizabrani predsednik SAD Donald Tramp dobro slagati, saopštio je danas Kremlj.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Rusija i SAD mogu da prevaziđu trenutnu diplomatsku krizu pošto novi američki predsednik preuzme dužnost 20. janura.
Peskov je ponovo odbacio navode američkih bezbednosnih službi da Rusija stoji iza hakovanja demokrata tokom predsedničke kampanje u SAD.
Novoizabrani predsednik SAD Donald Tramp izjavio je sinoć da bi, ako bi se dobro slagao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, to bila prednost, a ne hendikep, ali je priznao da nije zagarantovano da će njih dvojica biti saveznici.
Срби ћирилицом.Не у еу
12.01.2017. 16:11
и онда је мрмот завио чоколаду у фолију
Pedesetih godina proslog veka vestice je jurio senator Makarti. Sada to radi sentaor Mekejn. Iz teksta je jasno da je izvor optuzbi Mekejn koji je izvstaj predao Klaperu da bi ovaj uradio ono sto su, navodno, Rusi pokusali: Kompromituje i uceni Trampa. Sve je jasnije da se radi o sukobu dve struje u establismentu.
Tramp bi trebalo Klintonove vlade i Obamine uzeti u odgovornosti. za izazivanje i provociranje novog Predsednike, sve strpati u Gvantanamo zbog ratne zlocine i ratove u suverenim drzava,a sto vise za lincovanje.U ko Gadafija,Sadama i njihovoim porodicama
Komentari (3)