Kubanci u tišini oplakuju komandanta

V. N.

27. 11. 2016. u 11:33

Na Kubi od ponedeljka višednevne ceremonije povodom smrti Fidela Kastra, oca tamošnje revolucije. Građani Havane: Trebalo je žaliti 30 dana. Na ispraćaju se očekuje milion ljudi

Кубанци у тишини оплакују команданта

Foto Tanjug, AP

NA Kubi je u nedelju proglašena nedelja žalosti zbog smrti oca kubanske revolucije Fidela Kastra, tokom koje će biti održano više ceremonija u znak sećanja i četvorodnevna procesija koja će se završiti polaganjem urne u kolevki revolucije Santjagu de Kubi, u nedelju, 4. decembra.

Povorka koja će prenositi pepeo Fidela Kastra iz Havane do, oko 900 kilometara udaljenog Santjaga, kako se očekuje, verovatno će “mobilisati” milione Kubanaca. Među njima neće biti Huanita Kastro, Fidelova mlađa sestra, koja je saopštila da bratu na sahranu neće doći iz Majamija, gde živi.

- To je bio veliki vođa, trebalo je da proglasimo tridesetodnevnu žalost - smatra jedan od stanovnika popularnog kvarta Sero na jugu Havane, čija izjava najbolje odslikava osećanje većine Kubanaca

Na ostrvu je inače, tokom nedelje bilo mirno i nijedan zvanični događaj nije održan. Prva ceremonija sećanja zakazana je za danas na Trgu revolucije, epicentru kubanske izvršne vlasti, a policija je od nedelje blokirala prilaz trgu.

Na Kubi je vest o smrti devedesetogodišnjeg Fidela Kastra dočekana u dubokoj tišini, posebno u Havani, gradu koji je obično preplavljen muzikom i bukom motora dotrajalih vozila.

Zbog državne žalosti, okupljanja i nastupi su otkazani. Utakmice su odložene, zabranjena je prodaja alkohola, a većina restorana je skratila radno vreme. Policijski prisustvo je diskretno, ali ipak vidljivo u glavnom gradu.

Mediji emituju reportaže i filmove u slavu “druga Fidela”, a u izdanju lista za nedelju “Granma” nije korišćeno prepoznatljivo crveno mastilo. Takvo crno-belo izdanje lista izašlo je samo posle smrti legendarnog argentinskog i kubanskog gerilskog vođe Ernesta Če Gevare i predsednika Venecuele Uga Čavesa.

Uzrok smrti Fidela Kastra do zaključenja ovog broja nije bio saopšten, a nije bilo ni zvanične potvrde da je kremacija obavljena.

KLjUČNI DATUMI VLADAVINE

* Januar 1959. godine - Kastrovi pobunjenici preuzimaju vlast pošto diktator Fulgensio Batista beži sa Kube.

* Oktobar 1960. godine - Vašington uvodi zabranu izvoza na Kubu. Od zabrane su izuzeti lekovi i hrana.

* April 1961. godine - Kastro proglašava Kubu socijalističkom državom.

* Oktobar 1962. godine - Posle blokade SAD, uklanjaju se sovjetske nuklearne rakete sa Kube. Predsednik SAD Džon F. Kenedi privatno pristaje da ne napadne Kubu.

* April 1980. godine - Egzodus iz Marijela: Kuba kaže da svako može da napusti ostrvo i oko 125.000 Kubanaca beži.

* Decembar 1991. godine - Raspad SSSR-a razara kubansku privredu.

* Avgust 1994. godine - Kastro saopštava da neće sprečiti Kubance da odu, a oko 40.000 Kubanaca čamcima se upućuje u SAD.

* Jul 2006. godine - Kastro objavio da je operisan, privremeno predaje vlast bratu Raulu.

* April 2016. godine - Kastro drži oproštajni govor na sedmom kongresu Komunističke partije, izjavljujući da će “uskoro biti kao i svi ostali”.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (3)

Утеривач

27.11.2016. 12:49

"Благо оном ко за навијек живи, имао се рашта и родити!"