Smrt poslednjeg revolucionara
26. 11. 2016. u 07:52
Fidel Kastro, heroj kubanskog naroda, preminuo posle dugogodišnje bolesti u 91. godini u petak uveče u Havani. Na ostrvu proglašena žalost do 4. decembra
Fidel Kastro
BIVŠI kubanski predsednik Fidel Kastro i jedna od najupečatljivijih figura 20. veka, čovek koji je nadomak Sjedinjenih Država izveo, izgradio i za svog života sačuvao državu na idejama komunizma, preminuo je u petak uveče u Havani, u 91. godini.
Vest je na državnoj televiziji saopštio Fidelov brat Raul Kastro, predsednik Kube, završavajući svoje kratko obraćanje naciji revolucionarnim sloganom: "Ka pobedi, uvek!" Raul, koji je preuzeo vlast nakon što je Fidel hospitalizovan 2006, rekao je da će ostaci revolucionalnog lidera biti kremirani u subotu rano ujutro, "u skladu sa njegovom željom".
Na Kubi je proglašena žalost sve do 4. decembra kada će urna sa pepelom Fidela Kastra, biti položena u grobnicu u gradu Santjago de Kuba na jugoistoku zemlje, posle četvorodnevne procesije.
Kuba je u subotu bila preplavljena porukom "Ultimo adios el komandante" - "poslednji pozdrav našem komandantu".
Smrt Fidela Kastra je ujedno i kraj jedne ere, ali i odlazak jednog od najvećih i najpoznatijih svetskih lidera bez obzira na kontroverze koje su znale da prate njegov život. Deo kubanskog naroda, koji se u većini nalazi izvan granica ostrva, ali i deo sveta smatra Kastrovo doba vladavinom bez prava za političku opoziciju, njega liderom koji je izolovao sopstveni narod ne videći u kom pravcu se svet razvija. Njegovi sledbenici veruju da je od svega toga važnije da je on Kubu dao narodu.
Kao mladi i školovani revolucionar, koji je dokrotirao pravo na Univerzitetu u Havani, Fidel je još 1953. otpočeo svoj život revolucionara kada je sa grupom istomišljenika poveo pokret koji je trebalo da sruši generala Batistu sa vlasti. Tada nije uspeo, ali jeste 8. januara 1959. kada je sa hiljadama pobunjenika, među kojima je bila još jedna velika ličnost južnoameričkih revolucija, Če Gevara, umarširao u Havanu. Kada je došao na vlast imao je 32 godine i bio najmlađi lider u Latinskoj Americi.
.jpg)
Sukob sa velikim susedom Amerikom, Florida je udaljena tek 145 kilometara, počeo je već 1960. kada je izvršena nacionalizacija na Kubi i potrajao je 55 godina, sve do ove godine kada je Barak Obama doputovao na Kubu u istorijsku posetu. Ekonomski embargo je još uvek na snazi.
Fidel Kastro je imao izuzetno veliki uticaj i postao je jedna od vodećih svetskih figura u drugoj polovini 20. veka, s obzirom na veličinu male karipske ostrvske zemlje kojom je vladao. Vodio je Kubu kroz Hladni rat, dozvolio stacioniranje ruskih raketa, opstao je i posle čuvene invazije na Zaliv svinja, najpoznatiji pokušaj SAD da ga svrgnu sa vlasti.
Vlast je predao zbog bolesti, 2006. godine, svom bratu Raulu (85). Navodno je preživeo čak 637 atentata. Ako taj broj nije baš pouzdan, siguran je podatak da je za njegovog života Ameriku vodilo 16 predsednika, od kojih je deset umrlo. Bivšeg kubanskog predsednika mnogi će zauvek pamtiti s nezaobilaznom cigarom u ustima, po vojnoj uniformi, ali i po višesatnim govorima na trgovima ili partijskim kongresima.
.jpg)
Bolest je izmenila Kastrov izgled, naterala ga je da skine vojnu uniformu i da obuče trenerku. Ali i dalje se zaklinjao da će do smrti ostati marksita lenjinista.
O privatnom životu Fidela Kastra mnogo se govorilo, još više nagađalo. Kastro se, zvanično, tri puta ženio, ostavlja sina Fidela Fidelita i kćerku Alin, koja je emigrirala u SAD, gde je objavila da njen otac ima još pet sinova, iz veze sa jednom dugogodišnjom ljubavnicom.
Naravno da će budućnost Kube biti drugačija sada kad je "El Komandante" ili samo Fidel, kako su ga sunarodnici oslovljavljali, otišao zauvek. Kojom brzinom će promene stići na ostrvo zavisi pre svega od članova Komunističke partije koji su na vlasti.
.jpg)
DRUŽENjE SA TITOM
KASTRO i predsednik Jugoslavije Josip Broz Tito održavali su, prema navodima biografa, bliske veze učvršćivane međusobnim posetama na Brionima i u Havani. Istoričari beleže da je prijateljstvo na probi bilo najviše tokom Šestog samita nesvrstanih u Havani 1979. godine kada je Kastro, kao domaćin, održao uvodni govor u kom je napao na zemlje osnivače nesvrstanih, uključujući i Jugoslaviju. Iako svi navode da to nije ostavilo posledice u međusobnim odnosima dva lidera, Kastro je bio jedan od retkih koji nije prisustvovao Titovoj sahrani.
|
Fidelov otac Anhelo Kastro, još je bio u braku sa svojom prvom suprugom kada je zasnovao novu porodicu s Fidelovom majkom Linom Ruz, porodičnom kućnom pomoćnicom. Fidelov stariji brat Ramon ceo život proveo je kao farmer. Sestre Anhela i Ema, takođe su ostale na Kubi, a najmlađa sestra Agustina živela je dugo u Meksiku. Mlađa sestra Fidela i Raula Kastra, Huanita Kastro (83), živi u Majamiju. Nedavno je priznala da je sarađivala sa američkom Centralnom obaveštajnom agencijom - CIA, u cilju rušenja njihovog režima na Kubi i da je to činila i pre 1964. godine, kada je izbegla u Majami. Tamo je kao farmaceut radila do penzionisanja 2006. godine. S Fidelom je poslednji put razgovarala 1963. godine, u svom domu, kad im je umrla majka. Bila je oštar kritičar režima na Kubi, ističući da se guše demokratija i ljudska prava. (B. Ca.) |
NASTAVIMO SAN
MINISTAR za rad zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i lider Pokreta socijalista u izjavi "Novostima" ukazuje da je smrću Fidela Kastra otišao poslednji veliki vođa 20. veka.
- Svet je ostao bez čoveka čija reč se slušala i čiji san je bio san čitavog sveta. Drugačiji, pravedniji svet je moguć ako nastavimo da sanjamo Fidelov san. Hasta siempre komadante - rekao je Vulin.
SRBI - HEROJSKI NAROD
Kastro je u jednom od svojih poslednjih govora poručio da će SAD, pre ili kasnije, doživeti strašnu odmazdu zbog prolivene krvi nevinih Srba i drugih naroda širom sveta koji su žrtve američkog imperijalizma.
- Neko će jednog dana Amerikancima skupo naplatiti njihovu lošu spoljnu politiku i prolivenu krv u Jugoslaviji, Iraku, Avganistanu, Libiji i Vijetnamu - deo je iz Kastrove izjave za kubanski list "Padarela". - Vašington je svestan svoje propasti, kao i razdora u EU i NATO.
O nepravdi velike svetske sile prema Srbiji i srpskom narodu govorio je i ranije.
- NATO je preuzeo globalnu represivnu ulogu čim je SSSR prestao da postoji - istakao je Kastro u svom govoru 2011. godine. - Njegova kriminalna uloga postala je očigledna u Srbiji, slovenskoj državi, čiji se narod tako herojski borio protiv nacističkih trupa u Drugom svetskom ratu.
.jpg)
Naveo je tada, da bi se NATO raspao da je bivši predsednik SRJ Slobodan Milošević "izdržao još koji dan".
- Predsednik Slobodan Milošević, preopterećen snagom agresora i nestankom SSSR, popustio je pred NATO zahtevima i pristao na prisustvo NATO trupa na Kosovu pod mandatom UN - izjavio je Kastro. - Ta odluka vodila je ka Miloševićevom političkom padu, a potom i suđenju pred Haškim tribunalom, koje nije bilo nimalo objektivno. Umro je pod čudnim okolnostima u zatvoru. Da je srpski lider odoleo još nekoliko dana, NATO bi upao u ozbiljnu krizu koja samo što nije eksplodirala.
(B. Ca.)
* КОМЕНТАР ... *
26.11.2016. 08:01
"Команданте" вечна слава !!! Сада ће американски олоши да поједу Кубу, жалосно !!!
Veliki heroj!! Slava mu
Prijatelj Srbije ,pokoj mu dusi ,otisao je u legendu i istoriju .
Slava mu
Legendo, vecna slava i hvala

Komentari (45)