Neslaganje u Savetu bezbednosti UN oko upotrebe hemijskog oružja u Siriji

Beta

31. 08. 2016. u 09:44

Savet bezbednosti UN nije se usaglasio oko toga da li sirijskim vlastima treba uvesti sankcije zbog navodne upotrebe hemijskog oružja

Неслагање у Савету безбедности УН око употребе хемијског оружја у Сирији

Foto Tanjug, AP

Savet bezbednosti UN nije se usaglasio oko toga da li sirijskim vlastima treba uvesti sankcije zbog navodne upotrebe hemijskog oružja, pošto je Rusija dovela u pitanje zaključke nezavisne komisije koja je utvrdila da su sirijske vladine snage stoje iza najmanje dva takva napada.

Savet bezbednosti sastao se sinoć da razmatra nalaze međunarodnog tima inspektora koji su utvrdili da je sirijska vlada odgovorna za najmanje dva napada otrovnim gasom, dok su ekstremisti Islamske države odgovorni za jedan napad 2014. i 2015. godine.

Ispitivanje je sprovelo telo UN nazvano Zajednički istražni mehanizam, čiji mandat ističe u septembru.

London, Vašington i Pariz traže sankcije protiv Damaska, dok Rusija smatra da nisu sva pitanja razjašnjena.

Istražitelji su našli "oružje koje je izvršilo zločin", ali nema "otisaka na tom oružju", rekao je ruski ambasador pri UN Vitalij Čurkin novinarima posle sastanka.

"Ima još nekih pitanja koje treba razjasniti pre nego što možemo prihvatiti zaključke izveštaja", rekao je Čurkin.

Na pitanje o mogućem uvođenju sankcija što traže zapadne zemlje, on je rekao da se u izveštaju ne navodi ko treba da bude kažnjen i da nema takvih detalja. Čurkin je nagovestio mogućnost da se mandat ovog tela produži i rekao da je opšte uzev ono bilo "korisno".

Istražitelji su utvrdili da su sirijski vojni helikopteri širili otrovni gas na najmanje dva mesta u provinciji Idlib, na severozapadu Sirije, u mestu Talmenes 21. aprila 2014. i u mestu Sarmin 16. marta 2015. Oni takođe optužuju Islamsku državu da su upotrebili bojni otrov iperit u mestu Marea, u oblasti Alepa, na severu Sirije, 21. avgusta 2015. godine.

Sirijski ambasador Bašar Džafari je odbacio te zaključke i rekao da nema dokaza da je upotrebljen otrovni gas, i da se radi o lekarskim izveštajima.

Sirijska vlada je navela da se radi o manipulacijama sa političkim ciljem, uz ocenu da treba nastaviti istragu o slučajevima za koje se sumnja da su bili napadi hemijskim oružjem navedenim u izveštaju.

Argentinska stručnjakinja za razoružanje Virdžinija Gamba koja je vodila tim od 24 istražitelja rekla je da su sakupili dokaze visokog stepena verodostojnosti koji su provereni iz brojnih izvora.

Ona je rekla da će komisija sredinom septembra dati zaključke o još tri slučaja navodnih hemijskih napada na severu Sirije koji su navedeni u izveštaju.

Predstavnici Francuske, Velike Britanije i SAD tražili su da sirijske vlasti daju objašnjenja, a Francuska je tražila sankcije protiv odgovornih za ta dela koja predstavljaju ratni zločn i zločin protiv čovečnosti. Francuski ambasador zatražio je da se mandat komisije produži na najmanje još godinu dana.

Ratni zločin i zločin protiv čovečnosti spadaju u nadležnosti Međunarodnog krivčnog suda ali pokušaji zapadnih zemalja u Savetu bezbednosti da se optužbe za takve zločine u Siriji predaju na razmatranje tom sudu do sada su nailazile na protivljenje Rusije i Kine.



Pratite nas i putem iOS i android aplikacije