Moskva se sprema za novi front
17. 01. 2016. u 12:15
Rusija povećala bojevu gotovost u Tadžikistanu zbog bojazni od napada islamista iz Avganistana. Tamo se nalazi najveća baza ruske vojske u inostranstvu
Sergej Šojgu, ministar odbrane RF
OD STALNOG DOPISNIKA- MOSKVA
RUSIJA je podigla bojevu gotovost u svojoj vojnoj bazi u Tadžikistanu, a zadatak tamošnjih jedinica je da spreče ulazak radikalnih islamista iz susednog Avganistana. O tome se krajem decembra razgovaralo na sastanku Saveta organizacije država kolektivne bezbednosti koji je održan u Moskvi. Članice te vojne organizacije su neke od bivših sovjetskih republika, a sada samostalne države.
Eksperti kažu da, ukoliko se otvori front u Tadžikistanu i Kirgiziji, Rusija će tamo morati da angažuje od pet do sedam divizija. Neki postavljaju pitanje da li će ona imati snage da duže vreme ratuje i tamo i u Siriji.
U Tadžikistanu nije dobra ni unutrašnja situacija. Prošle godine su radikalni islamisti, na čelu sa zamenikom ministra odbrane Abdulahom Nazarzodi, organizovali pobunu, ali su bili likvidirani.
Zbog svega toga, zbog realne opasnosti širenja Islamske države na zemlje centralne Azije i Kavkaz, Rusija ove godine namerava da glavnu bojevu pripremu armije sprovede na strateškim manevrima "Kavkaz 2016", kazao je ministar odbrane RF Sergej Šojgu.
Predsednik Rusije i vrhovni komandant Vladimir Putin naredio je da glavni akcenat u bojevoj pripremi vojnika bude na teškim uslovima, da se odvija u brdovitom i planinskom delu. "Prevedeno" sa vojnog jezika, to znači da će ruska armija imati jedan od osnovnih zadataka da spreči prelazak "terorista povratnika" preko granica na brdovitom i planiskom Kavkazu.
Lani su glavni manevri bili "Centar-2015", u okviru kojih su obavljene pripreme za vojnu operaciju u Siriji.
Analize i predviđanja ruskog ministarstva odbrane upozoravaju na to da bi se mogao otvoriti još jedan front s radikalnim islamistima. Zbog toga što se situacija u Avganistanu ne popravlja, Rusija i njen saveznik Tadžikistan stoje pred opasnošću koju mogu da izazovu radikalni islamisti u postsovjetskom prostranstvu u centralnoj Aziji. Islamisti su već imali značajne pobede protiv jedinica lojalnih vlastima u Avganistanu.
Za vreme razgovora u Moskvi, ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu je kazao svom gostu iz Tadžikistana, ministru odbrane Šeraliju Mirzu, da je dolazak radikalnih islamista u Avganistan doneo dopunski rizik. Zbog toga Rusija namerava da pruži pomoć Tadžikistanu u vojnoj tehnici i oružju.
Nedavno su islamisti pokušali da osvoje avganistanski grad Kandagar. Oni su napali aerodrom tog grada koji koriste američki vojnici i druge jednice iz sastava NATO-a. Za vreme napada na aerodrom poginulo je 37 ljudi. Upravo zbog opasnosti od radikalnih islamista Amerikanci nameravaju da ostave u Avganistanu do kraja 2016. godine deset hiljada vojnika i oficira koji će pomagati vojsci lojalnoj rukovodstvu u Kabulu.
- Neosporno je da će glavni destabilizujući faktor u centralnoj Aziji biti Avganistan. Ali ako Moskva bude dobro koordinisala svoje akcije sa zemljama Šangajske organizacije, onda se može slobodno reći da većih opasnosti od prodora radikalnih islamista iz Avganistana neće biti - objašnjava nekadašnji prvi ruski vojni diplomata a sada ugledni profesor doktor Leonid Ivašov.
Na teritoriji Tadžikistana nalazi se najveća baza ruske vojske u inostranstvu. Zajedno sa ruskim vojnicima i oficirima u toj 201. diviziji su i građani Tadžikistana. Ukupan broj vojnika u toj bazi je oko sedam hiljada. Još jedna ruska baza nalazi se u Kirgiziji, gde su stalno locirani eskadrila "Su-25" i helikopteri "Mi-8MTV".
Eksperti su jednoglasni u proceni da Tadžikistan i Kirgizija bez ruske vojne pomoći nisu u stanju da zadrže prodor radikalnih islamista iz Avganistana.
- Potencijal oružanih snaga Kirgizije i Tadžikistana je slab jer su vojnici slabo obučeni i tehnika koju su do sada imali je loša - objašnjava moskovski vojni ekspert Aleksandar Kramčihin iz Instituta političkih i vojnih analiza.
Ako te zemlje budu napadnute odredima radikalnih islamista, jasno je da će se Rusija umešati. Tada bi se Rusija obratila i svom glavnom savezniku u centralnoj Aziji Kazahstanu, čija je armija u tom regionu respektabilna. Ali ni Kazahstan sam ne bi mogao da ratuje s radikalnim muslimanima ukoliko nasrnu na Tadžikistan i Kirgiziju. Zbog toga bi, po oceni Aleksandra Kramčihina, Rusija bila prisiljena da angažuje nekoliko pešadijskih brigada svoje armije.
IQ
17.01.2016. 12:38
Postavlja se pitanje aktivnosti Amerike, ako su potrošili toliko m,ilijardi, zbog čega su rezultati upravo drastično obrnuti od očekivanih. Nešto slično globalnom delovanju DEA protiv proizvodnje i trgovine drogom, umesto suzbijanja tog zla, biznis sa drogom je dobio globalnu dimenziju sa neuhvatljivom i preciznom organizacijom, Svet kao da se kriminalizuje, a niko ne istražuje kako i zašto, još manje kuda to vodi civilizaciju.
@IQ - upitaj se ko je imao toliku snagu da spusti cenu nafte sa 115$ na ispod 30$ (pri povecanoj potraznji) za godinu dana, pa ce ti biti jasno ko stoji iza svih svetskih anomalija. I to ce trajati sve dok narod u SAD ne izadje na ulicu i kaze dosta raznim Sorosima i njihovim saborcima. Narod tamo je kukavicki i gleda samo uski licni interes. Pristace oni na stotine miliona mrtvih sirom sveta samo da im neko poveca satnicu za 50c.
@IQ - Narod tamo je kukavički, ali po čemu smo mi bolji od njih? Svuda je to tako. Čitavu tzv. zapadnu civilizaciju, kojoj i mi pripadamo, zahvatila je malodušnost, ubijenost u pojam. Nema ništa od izlaska na ulice, a kamoli od čega krupnijeg. Prevladao je surovi individualizam, koji je okosnica liberalizma. Svako gleda sebe, ne postoji volja za bilo kakvim delovanjem izvan okvira strogo ličnog preživljavanja od danas do sutra.
@IQ - "Prevladao je surovi individualizam, koji je okosnica liberalizma...." ti izrazi su vrlo oprecni. Individualizam je osnova takmicenja i napretka. Liberalizam podrazumeva veliku socijalnu upravu t.j. opste izjednacavanje sto je nazadno. Ako su ljudi "ubijeni u pojam" to je zbog zahteva da se svi smatramo jednakima, da imamo ista primanja cak i kad ne radimo, da svakoga hvalimo bez obzira na rezultate, da budu izjednaceni homoseksualci itd sto su "liberalne" vrednosti. Zivele razlike!
@IQ - @Dragan. Slaazem se sa konstatacijom ali ipak postoji kakva-takva razlika. Na zapadu neces videti mnogo ljudi koji rezonuju na nacin na koji to mi cinimo. Tamo nezavisni intelektualci kao savest masa vise ne postoje. Svi su kupljeni da rade za necije interese.I mi jedemo to isto maslo sa njima ali je kod nas ostalo bar nesto od duha pravednosti, sto kod njih nije slucaj. PS ko kaze da nema izlaska na ulice? Neka samo neke sluzbe namignu okom, eto hiljada Srba na ulicama
Komentari (20)