Stratfor: SAD i Rusija imaju zajedničkog protivnika na Balkanu - nestabilnost
24. 05. 2015. u 17:31
Rusija i Zapad imaju na Balkanu zajedničkog protivnika - političku nestabilnost, jer bez obzira koliko se vremena i političkog truda ulaže spolja, na Balkanu uspeh zavisi isključivo od prisustva jake i stabilne vlade
Rusija i Zapad imaju na Balkanu zajedničkog protivnika - političku nestabilnost, jer bez obzira koliko se vremena i političkog truda ulaže spolja, na Balkanu uspeh zavisi isključivo od prisustva jake i stabilne vlade, a vlade u tom regionu su po pravilu slabe, ocenila je američka bezbednosna i izdavačka kompanija Stratfor.
Navodeći da je Balkan dugo bio središte sukoba svetskih sila, Stratfor konstantuje da je taj region sada samo jedna od arena u kojima Rusija i Zapad odmeravaju snage.
Obe strane pokušavaju da investicijama i energetskim projektima kupe uticaj, u čemu nastoji da ih prati i Turska, ali unutrašnji politički izazovi balkanskih zemalja prete da potkopaju te napore spolja.
Tako da, dok velike sile koriste novac i politiku da bi ostvarile uticaj na Balkanu, slabe lokalne vlade nastavljaju da balansiraju između njih.
Nestabilne političke prilike na Balkanu omogućavaju stranim silama da ostvare izvesne proboje, jačajući uticaj finansijskom i političkom podrškom lokalnim vladama, ali ta nestabilnost sprečava balkanske države da se odlučno opredele za jednu ili drugu stranu.
Mnoge balkanske zemlje su pokušale da zadrže izvestan nivo neutralnosti i da na više strana imaju pristup ekonomskim sporazumima, finansijskoj pomoći i političkoj podršci.
Zapad ima dva glavna cilja - održavanje stabilnosti Zapadnog Balkana i smanjenje ruskog uticaja, u čijem ostvarenju mu pomažu značajani fondovi namenjeni za razvoj i odbranu.
Prema oceni Stratfora, malo je verovatno da će se Srbija i Makedonija pridružiti Evropskoj uniji (EU) u narednih 10 godina, ali obe zemlje mogu da ostvare ekonomsku korist od EU, koja namerava da od 2014. do 2020. godine odobri Beogradu pomoć od 1,5 milijardi evra.
Stratfor navodi da je, s druge strane, Rusija svoj uticaj na Balkanu, gde ima jake istorijske i kulturne veze sa Srbijom i Grčkom, koristila da bi ugrozila interese Zapada.
Proteklih godina je zainteresovanost Kremlja za taj region u velikoj meri vezana za pogoršanje odnosa između Zapada i Rusije. Cilj Moskve na Balkanu je sprečavanje širenja zapadnih vojnih snaga na taj region, uz sprovođenje strateških projekata energetske infrastrukture.
Pritisak Zapada je možda okončao projekat gasovoda Južni tok, ali ruska kompanija Gazprom namerava da izgradi gasovod Turski tok, do granice Turske sa Grčkom, a zatim do Makedonije, Srbije i Mađarske.
Te zemlje su u centru ruske diplomatske ofanzive, ali je uticaj Moskve na Balkanu relativno ograničen, zbog unutrašnjih finansijskih i političkih prolema Rusije, ocenjuje Stratfor.
Dodaje se da Turska ima i kulturne veze i ekonomske interese na Balkanu, ali da nema sredstva, niti vojnu moć da bi mogla biti rival Rusiji ili Zapadu.
Jedan od strateških ciljeva Turske je održavanje uticaja na Crnom moru, ali Ankara pokušava da se približi i Bosni i Hercegovini, jačanjem kulturnih i istorijskih veza. Turska je i jedan od pet najvećih investitora u BiH. Ankara tvrdi da je od 1995. investirala u BiH 1,1 milijardu dolara.
Turski tok će, ukoliko bude izgrađen, uticati i na poboljšanje odnosa Ankare sa Skopljem i Beogradom. Rusija računa da će produžetak Turskog toka prolaziti kroz Makedoniju, prema srednjoj Evropi, ali nestabina situacija u Makedoniji preti da ugrozi planove Moskve.
Na antivladine proteste u Skoplju je rusko Ministarstvo spoljnih poslova reagovalo snažnom podrškom Vladi Makedonije. Moskva je opozicione partije i nevladine organizacije optužila da sarađuju sa Zapadom.
Vlada u Skoplju se zvanično zalaže za ulazak u NATO i EU, ali je otvorena za ruski predlog o Turskom toku. Slaba vlada i sve veća politička nestabilnost u Makedoniji sprečavaju tu zemlju da postane jak saveznik Zapada ili pouzdan partner Rusije, ukazuje Stratfor.
Sukob u Makedoniji, koji može ugroziti planove Rusije u regionu, primer je problema kakve strane sile imaju na Balkanu. Zapad, Rusija i Turska su spremne da ulože kapital u region, da bi ostvarile sopstvenu korist, ali će slabe vlade nastaviti da balansiraju između spoljnih sila, zaključuje Stratfor.
pa
24.05.2015. 17:36
jel moguce, konacno realna analiza?!
@pa - Realniji opus jos nigdje niko nije postavio.
"ali je uticaj Moskve na Balkanu relativno ograničen, zbog unutrašnjih finansijskih i političkih prolema Rusije, ocenjuje Stratfor." Moskva je samo za olimpijadu spiskala preko 50 milijardi dolara, pa nesto ne mislim da je njima novac veliki problem. Da su bili pametni, za te pare su mogli da kupe uticaj u pola Evrope, prvenstveno u Bugarskoj i na taj nacin da proguraju Juzni tok koji bi posle sam isplatio prvobitnu investiciju.
Kada bi postojala mogućnost da na Balkanu pozelene na jedan dan svi oni koji na raztne načine rade za strane tajne službe, pretežno one vodeće u svetu, verovatno je da bi pozeleneo svaki deseti Balkanac. To je izvor nestabilnosti i opasnosti za Balkan.
Komentari (3)