Merkel: Večeras slavimo, prerano o koaliciji
22. 09. 2013. u 09:07
Merkelova i CDU osvojili 42, 5 odsto i nedostaju im dva poslanika za apsolutnu većinu. SDP je osvojio 26 odsto, Levica 8,5, Zeleni osam odsto, a Liberali su na granici cenzusa
Demohrišćanima kancelarke Angele Merkel nedostaje dva glasa u Bundestagu za apsolutnu većinu, pokazuju prvi rezultati današnjih izbora, na kojima je njen politički blok osvojio najmanje 42,5 odsto glasova i 298 poslaničkih mesta.
Ovo nisu konačni i zvanični rezultati glasanja i pri tom nisu uzeti u obzir ni takozvani prelazni mandati. Istorija pokazuje da su demohrišćani imali apsolutnu većinu 1957. godine u vreme prvog posleratnog kancelara Konrada Adenauera.
Nemačka kancelarka Angela Merkel pozdravila je "super rezultat" nakon prvih nezvaničnih rezultata koji pokazuju da su njeni konzervativci zabeležili najubedljiviju pobedu na parlamentarnim izborima u poslednje dve decenije obećavši građanima "četiri bolje godine za Nemačku", ali je izbegla da govori o mogućim koalicijama.
"Zajedno ćemo učiniti sve u naredne četiri godine da one budu uspešne za Nemačku", rekla je uz osmeh Merkelova pristalicama njene Hišćansko-demokratske unije u Berlinu.
"Dragi prijatelji, vaši veseli usklici pokazuju da svi mi imamo razloga za slavlje. Ovo je super rezultat", rekla je svojim oduševljenim pristalicama, preneli su nemački mediji.
Ona je zahvalila glasačima koji su, kako je istakla, "toliko mnogo verovali u konzervativne stranke" i obećala da će delovati odgovorno i brižno.
Merkel ipak večeras nije želela da govori o mogućim koalicijama.
"Još uvek je rano za to. Sačekaćemo izborni rezultat", rekla je predsednica CDU po objavljivanju prvih procena i dodala da će se o tome razgovarati u ponedeljak.
"Ali, večeras možemo da slavimo", poručila je radosnim pristalicama u Berlinu.
U štabu SPD pomalo su razočarani rezultatima svoje stranke. "Očekivali smo bolji rezultat. CDU je pobedila. Sačekaćemo da vidimo šta će preduzeti kancelarka Merkel. Večeras ne pravimo koalicije", rekla je generalna sekretarka SPD Andrea Nales televiziji ZDF.
U prvom obraćanju, kandidat SPD za kancelara Per Štajnbrik rekao je da je sada "lopta u dvorištu Angele Merkel da formira novu vladu".
Prema tim nezvaničnim rezultatima, dosadašnji koalicioni partneri Merkelove, liberali, šefa diplomatije Gvida Vestervela nisu uspeli da uđu u Bundestag jer su osvojili 4,8 odsto glasova i nisu prešli cenzus. Socijaldemokratska stranka (SPD) je osvojila 26 odsto, navodi Dojče vele, Zeleni osam odsto, a Levica 8,5 odsto.
Evroskeptična "Alternativa za Nemačku", koja se zalaže za ukidanje evra i povratak nemačke marke nije uspela da uđe u Bundestag, kao ni Piratska partija.
Agencije javljaju da je najverovatnije formiranje velike koacije - demohrišćana i socijaldemokrata.
Prve, preliminarne rezultate glasanja objavila je televizija ARD u prvim minutima po zatvaranju biračkih mesta.
Glasanje je počelo jutros u osam sati, a oko 80.000 izbornih mesta u 299 okruga zatvoreno je u 18 sati. Na biračka mesta pozvano je blizu 62 miliona Nemaca s pravom glasa, a u trci su učestvovale 34 partije i 4.451 izborni kandidat. Prema prvim procenama "Infratesta" izlaznost birača je iznosila 73 odsto, prenose nemački mediji. Na današnjim izborima u Nemačkoj do 14.00 sati je glasalo 41, 2 odsto Nemaca, saopštio je Savezni zavod za statistiku, navodeći da je to za oko pet odsto više nego na prošlim saveznim izborima 2009. godine.

Merkelova je na svoje biračko mesto izašla tek posle podne, u pratnji supruga profesora Joahima Zauera, dok je kandidat za kancelara iz opozicione Socijaldemorkatske partije (SPD) Per Štajnbrik glasao, kako su primetili, "samouvereno i s osmehom".
Kao jedna od najčešće pominjanih mogućnosti za dane koje dolaze u Nemačkoj se navodi vlada "velike koalicije" između CDU i SPD kakvu je Merkelova u svom prvom mandatu već vodila.
Da je slabašnim liberalima (Partija slobodnih demokrata), aktuelnog šefa diplomatije Gvide Vestervela, danas uspelo da pređu cenzus od pet odsto i uđu u Bundestag, nastavak demohrišćansko-liberalne koalicije bi bio moguć, ali ne i najizgledniji scenariji, rekli su nemački analitičari uoči izbora.
Međutim, pošto, prema preliminarnim rezultatima, liberalima nije pošlo za rukom da uđu u Bundestag, Merkelovoj CDU kao partner za verliku koaliciju ostaje SPD. Kada je reč o "pretrčavanjima" malih partija na stranu velikih, neprirodnih partnera, analitičari ocenjuju da savez njenih demohrišćana sa Zelenim, nije mnogo realistična opcija.

U špekulacijama o postizbornim savezima, kancelarski kandidat SPD Per Štajnbrik isključio je i mogućnost koalicije sa Levicom, naslednicom nekadašnjih istočno-nemačkih komunista, odnosno, mogućnost saveza SPD-Zeleni-Levica.
Prema nemačkom Ustavu kancelar se bira u Bundestagu na predlog predsednika države, bez diskusije, pri čemu nije naveden rok u kome predsednik države, posle konsultacija s političkim strankama, mora da kaže svoju reč.
Ustav, međutim, precizira da se konstitutivna sednica Bundestaga mora održati najkasnije 30 dana po održavanju saveznih parlamentarnih izbora i da vreme službovanja kancelara i vlade počinje izdavanjem predsedničkog ukaza izabranom kancelaru (i njegovim ministrima), a završava se uobičajeno - posle četiri godine, izborom novog parlamenta.
Svetske agencije prenose da Evropa pomno prati prve nacionalne izbore u Nemačkoj otkako je izbila dužnička kriza u evrozoni 2009. godine.
Neki se nadaju da će Merkel ublažiti stav prema državama evrozone koje grcaju u problemima, kao što je Grčka, ukoliko uđe u takozvanu veliku koaliciju sa socijaldemokratama, ali se ne očekuju značajni politički zaokreti pošto se Socijaldemokratska partija levog centra slaže sa pristupom Merkeleove
Nemački izborni sistem je slozena kombinacija veog i proporcionalnog sistema.

Svaki birac ima dva glasa - "prvim glasom" neposredno bira kandidata u svom izbornom okrugu u kojem mandat u Bundestagu dobija onaj ko ima prostu veglasova, nezavisno od toga u kojoj je stranci, a "drugim" odlucuje o poslanicima koji eko pokrajinske stranacke liste uBundestag.
Ti, "drugi glasovi" su odlucujuer odreduju koja stranka biti najvise mesta u parlamentu i time pravo da imenuje kancelara i sastavi vladu.
Na vlasti u Nemačkoj je od 2009. godine takozvana crno-žuta koalicija koju čine CDU, CSU i FDP na čelu sa Merkelovom, dok su opoziciju u parlamentu činili SPD, Levica i Zeleni.
ZX80
22.09.2013. 10:16
Mnogo je bitno ko će biti izabran! Njihova ideologija im je svima zapisana u genima, imena su totalno nebitna.
Hoce li ovaj zapadnoevropskobelosvetski svet i nju prozvati tiraninom,kao Putina,zato sto je nekoliko puta na celu drzave?
@zoks - Kancelar je jedno a predsednik jedne drzave je drugo,pa prema tome nema uporedjena.Kao drugo u Nemackoj vec godinama narod slobodno bira i laziranja,jer kad tad u slobodnim zemljama to dodje na videlo,dok u Rusiji nikad niko ne zna sta se desava.
@zoks - Kancelar nije predsednik, s time se to ne moze da poredi. Kancelar je jedna vrsta moderatora i koordinator vlade, a ne neko, ko udara rukom o sto i kaze: "OVAKO!" (mada, to nekad neki zele!)
@zoks - Zato Buba nemacka se zaduzila do guse,dok Rusija svakim dano sve jaca i jaca.
Politika
POTPISAN SPORAZUM IZMEĐU SRBIJE I UAE: Evo na šta će saradnja biti usmerena
04. 02. 2026. u 08:36
"GONE LJUDE KOJI NISU UZELI DINARA" Počinje suđenje za slučaj „Generalštab“
04. 02. 2026. u 07:57
Tenis
ĐOKOVIĆ NE IGRA ZA SRBIJU, A U REPREZENTACIJI... Evo šta se upravo dešava u Dejvis kupu
03. 02. 2026. u 19:36
TENISKI SVET GLEDA I NE VERUJE! Evo kada će Karlos Alkaraz prestići Novaka Đokovića
03. 02. 2026. u 11:45
SRBIJA PRED TEŠKIM IZAZOVOM: Teniseri stigli u Čile na duel Dejvis kupa!
02. 02. 2026. u 20:31
Fudbal
RUSIJA JE BESNA! Ne može da veruje šta je doživela, a Ukrajina - oduševljena!
03. 02. 2026. u 19:55

Komentari (15)