Kucaj na ćirilici da te ceo Gugl razume
31. 01. 2016. u 14:33
Kako na internetu koristimo naše pismo. Latinica se povezuje sa hrvatskim
Thinkstock
MITOVI o korišćenju ćirilice na internetu, poput onog da "Gugl" (Google) "ne voli" naše zvanično pismo, da nema dovoljno ćiriličnih fontova, da je zbog korišćenja ćirilice komplikovano širiti poslovanje na internetu i slične pretpostavke, pobijene su na tribini adekvatnog naziva "Ćiribasters", održanoj u organizaciji Fondacije "Registar nacionalnog internet domena Srbije" (RNIDS).
Prvi mit je demantovao Ivan Rečević, trener iz "Gugl akademije". Po njegovim rečima, pretraga na ćiriličkom pismu na našoj teritoriji ima prioritet u "Guglu", ali sadržaj treba adekvatno opisati, da bi "Gugl" znao o kom jeziku i pismu je reč, čega u praksi nema dovoljno. Naime, veb-stranice bi trebalo u svom kodu da imaju definisan jezik i pismo kojim su pisane, bilo da je u pitanju ćirilica ili srpska latinica (slova sa kvačicama), što većina naših sajtova nema.
- "Gugl" je jedna velika i kompleksna mašinerija. Svako ko toj mašineriji pomogne da razume i da locira sadržaj, biće nagrađen boljim pozicioniranjem u pretragama. To znači da se srpskim kompanijama i medijima isplati da definišu kojim jezikom se obraćaju internet-zajednici - kaže Rečević.
Ćirilica je pismo koje je rasprostranjeno među velikim delom svetske populacije i zato postoji mnoštvo ćiriličkih fontova, tvrdi Bojan Stefanović (Logoholik), grafički dizajner specijalizovan za logotipe. Postoje određeni grafički problemi kod korišćenja ćirilice, poput nepravilnih kurziva (italik slova), ali po Stefanovićevim rečima sve su brojniji napori da se ovaj problem reši, te se kvalitetni ćirilički fontovi mogu pronaći na više sajtova, od kojih on izdvaja "Tipometar" (www.tipometar.org).
- Primećujem sve veći broj firmi koje žele da koriste ćirilicu i to je dobro iz više razloga. Osim što se tako čuva naše zvanično pismo, kompanije se na taj način mogu i izdvojiti na tržištu iz mora internacionalnih brendova koji su sinonim za globalizaciju - dodaje Stefanović. Pored toga, firme koje imaju logotipe na ćirilici, a pretenduju na izvoz, bez problema mogu imati dva logotipa - jedan na ćirilici i jedan na latinici.
Učesnici tribine su se saglasili da je u današnje vreme, uz pomoć plaginova za najpoznatije i najčešće korišćene CMS-ove, moguće automatski presloviti sadržaj sa ćiriličkog pisma u latiničko i obratno. Skidanje i aktiviranje ovih plaginova traje samo nekoliko minuta.
Takođe, uobičajena je i komunikacija na ćirilici na "Tviteru" i "Fejsbuku". Pojedine društvene mreže analiziraju sadržaj i dodeljuju korisniku određenu jezičku komponentu pa često našem latiničkom pismu (sa kvačicama) dodeljuju hrvatsko ili bosanskohercegovačko "državljanstvo".
Osim toga, društvene mreže su odavno "stavile do znanja" da poštuju različita pisma, pa tako danas na "Fejsbuku" svako može imati ćirilička korisnička imena, interfejs, postove, pa i ćiriličke heštegove.
Б Н
31.01.2016. 14:59
Веома добар текст.Србима нико није крив што ћирилично писмо не користе у свакодневном животу,на улици,у трговинама,пословима итд.Није довољна само пука реторика о томе.Суштина је на жалост да су нас убедили да је и латиница српско писмо,што могу да кажу само они који не знају и не желе да знају српску историју.
@Б Н - Nije tacno da je cirilica jedino pismo.Vuk je reformisao kao cirilicu tako i latinicu.Nasa pisma su i cirilica i latinica.Neka svako koristi pisma onako kako njemu odgovara.Ja licno oduvek koristim latinicu,da li sam zbog toga manje Srbin.Na kraju,BN ipak neznas nasu istoriju,latinicu koju pisu Hrvati je Vukova latinica.
@Б Н - kako moze da se instalira cirilica jer ja je iskljucivo koristim i ako zivim vani
Треба донети врло једноставан закон - у комуникација правних лица у Србији, када се одвија на српском језику, мора се користити ћирилица и да се поштује српски правопис. Када користе језике националних мањина, важи исто правило. То је службена употреба. Дозвољена је употреба латиничног логотипа на другим језицима уз посебну доплату - много већу, док за све званичне језике у Србији, важи иста цена. Оставити простор од годину дана или шест месеци до примене казнених одредби.
Latinica jeste jedno od dva pisma kojima se piše na Srpskom jeziku. Neznalice i zlonamernici je isključuju, što je dovelo do toga da je sve što je štampano latinicom proglašeno delom Hrvatskih pisaca. Na žalost, mnogi misle da su ne znam kakvi i koliki Srbi zato što pišu samo ćirilicom.
Komentari (11)