Galijašević: Paradžematu kod Cazina islam samo paravan

Tanjug

01. 04. 2019. u 15:41

Stručnjak za borbu protiv terorizma Dževad Galijašević izjavio je da je paradžemat u mestu Stijena kod Cazina zapravo "opasan totalitarni pokret kome je islamska religija samo maska i paravan"

Галијашевић: Параџемату код Цазина ислам само параван

Foto A. Stanković

BANjALUKA - Stručnjak za borbu protiv terorizma Dževad Galijašević izjavio je da je paradžemat u mestu Stijena kod Cazina zapravo "opasan totalitarni pokret kome je islamska religija samo maska i paravan".

Galijašević, koji je 2000. godine kao načelnik opštine Maglaj bio najzaslužniji za izmeštanje 1.500 mudžahedina iz sela u Gornjoj Bočinji, kaže da je problem sa kojim se BiH suočava kombinacija "totalitarne terorističke prirode islamizma i neadekvatnog razumevanja i odgovora na taj izazov na Zapadu".

"Gavno oružje njihovih ciljeva je izazivanje nesigurnosti, širenje straha i pritisak na sekularne evropeizirane muslimane. Nažalost, ovakva naselja su samo pokazatelj odsustva racionalne i efikasne bezbednosne politike, ali i izraz falsifikovanja prirode islama", istakao je on u izjavi za banjalučki portal Vijesti.

PROČITAJTE JOŠ - Galijašević: Služba za poslove sa strancima potpuno podbacila

Galijašević dodaje da je s jedne strane prisutna pogrešna teorija islama kao primitivne totalitarne religije koja je izvorište terorizma i nasilja.

"S druge strane, u pitanju je samoobmanjujuća antiimperijalistička doktrina islama kao reakcija na zapadnu politiku i kulturu. Ove teorije su pođednako pogubne za opstanak muslimana u Evropi, ali i dejtonske države BiH", zaključio je Galijašević.

Dnevni avaz je objavio da je u Stijeni kod Cazina sve učestalija gradnja kuća koje podižu pripadnici tamošnje selefijske zajednice, te da u ovom paradžematu niče nova Maoča.

Islamska zajednica u BiH u februaru 2016. godine je ponudila integraciju takozvanim nezavisnim "paradžematima" ili će zabraniti njihov rad.

Već aprila te godine saopšteno je da je od 29 paradžemata - sedam pristalo da se stavi pod kontrolu Islamske zajednice, dok su 22 to odbija. Među njima je i paradžemat Stijena kod Cazina.

Prema nezvaničnim podacima najviše vehabijskih naselja u Federaciji BiH nalaze se na području Zenice i Sarajeva, ali ih ima i u Žepču, Zavidovićima, Banovićima, Bihaću, Cazinu, Donjem Vakufu, Goraždu, Gračanici, Hadžićima, Kaknju, Kalesiji, Maglaju, Srebreniku, Tešnju, Travniku, Tuzli, Velikoj Kladuši i Živinicama.

Samo u gradu Sarajevu postoji više paradžemata, a nalaze se u naseljima Sokolje, Osijek, Boljakov potok, Zaklopača, zatim u naselju u blizini Aerodroma Butmir, u Ulici Hajrudina Šabanija, u selima Briješće Brdo i Briješće Brdo, u Dobroševićima u prigradskom naselju Rajlovac, Bare kod Stupa na Ilidži, u Kasindolskoj i Zaulicama na Ilidži.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije