ĆIRILICA NAJSAVRŠENIJA: Profesor 40 godina vodi bitku za očuvanje našeg pisma
13. 03. 2019. u 06:02
Nastavniku Gligoru Muminoviću čini se da je bežanje od tradicije puko ulagivanje Zapadu
Foto V. B.
Naše ćiriličko pismo sve više gubi bitku sa zapadnim pomodarstvom i latinicom - ocenjuje Gligor Muminović. Bitku za očuvanje ćirilice Muminović vodi već 40 godina svog rada sa učenicima kao nastavnik srpskog jezika. Kako kaže održao je 30.000 časova srpskog jezika i ćirilici je naučio oko 2.000 učenika.
- To je jedno od najsavršenijih pisama u svetu i kako ga onda ne voleti i ne poštovati. Irski oskarovac i nobelovac Bernard Šo je testamentom ostavio 360.000 funti onom Englezu koji uspe da transformiše njihovu abecedu kao što je Vuk transformisao ćirilicu da je jedan znak jedan glas - priča Muminović i dodaje: Ne mogu da shvatim da Srbi kao narod beže od toga pisma. Čini mi se da je bežanje od ćirilice podaničko ulagivanje Zapadu. Prošao sam kroz Modriču i samo na nekoliko mesta našao table radnji ili preduzeća ispisane ćirilcom, neverovatno.
Izazvan bošnjačkim svojatanjem Povelje Kulina bana, kao temeljnog dokumenta svoje državanosti, Muminović je u poslednjem modričkom listu za kulturu "Savovanje" izneo dokaze da se radi o čistom srpskom aktu napisanom na ćirilici i to na Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja 1189. godine.
Pročitajte još: Ćirilica- jedino srpsko pismo
- Što se Kulin ban kune na Jevanđelje, a ne na Kuran ili što ga ne piše na Bajram nego na Usekovanje. Ako je bošnjačka što nije pisana arabicom ili latinicom ako je hrvatska. Na kraju krajeva, naš svaki čoban razume šta piše u ovoj povelji - zaključuje Gligor Muminović.
.jpg)
OBJAVIO 18 KNjIGA
LjUBAV prema književnosti i srpskom jeziku Gligor Muminović, rodom iz Vučeva, kod Plužina, u Crnoj Gori, preneo je u 18 do sada objavljenih knjiga. Pisao je romane, pesme, pripovetke, drame, pravopis.
Sizif
13.03.2019. 08:57
Simpatično je što je tekst o savršenosti ćirilice napisan latinicom. Kao i komentari. Nema neke razlike pošto je i latinicom i ćirilicom moguće ispoštovati Vukov fonetski pravopis ("piši kao što govoriš"). Za pisanje rukom praktičnija je latinica jer su slova jednostavnija za ispis i zauzimaju manje prostora, a i univerzalno su prepoznatljivija. Više od pola sveta će znati kako se otprilike zove nekakav "Slobodan" a jako malo njih će umeti da pročita "Слободан".
@Sizif - 'Ajde?Sizife,Vi,baš u skladu sa mitom.Znate ko je bio Sizif i šta je radio?Uzaludan posao,Sizife.
@Sizif - Природни језици се развијају, усавршавају, поједностављују, итд,итд. А то се морало различито дешавати у посебним областима - Србији, Русији, Пољској, Немачкој, итд, те је могуће да бисмо словенске језике могли означити за дијалекте једног језика. Но, овде је важно истицати (увек) да су остали европски језици вештачки - углавном су творени на бази старихи словенских језика - Вергилије је описао у Енејиди, да је латински тако створен тек у 6. столећу старе ере. А грчки у 8. столецу СЕ...наставићу
@Sizif - "Сизиф"Како мислите да је текст у латиници? Није ваљда да не знате да Новости имају и верзију на званичном српском језику (добијате је када у десном углу горњег дела странице притиснете на ознаку "Ћирилица")?
@Sizif - Настављам - романски и германски језици су створени од 19. до 19. столеца Нове ере, а међу њима мађарски, румунски и скандинавски језици. Пре дванаестог столећа у Европи су били само грчки, латински и српски (словенски) језик. С обзиром на вештачка стварања несловенских језика, јасно је да им писма нису јасна, те се неки гласови обележавају с два или висе слова, а нека слова немају гласове у тим језицима. Наша ћирилица је најпоузданије и природна, ускоро излази књига - да се прихвати у свету.
Komentari (13)