MODRIČA: Samo fenjerom se može naći čovek

Vid Blagojević

26. 01. 2019. u 14:50

U Gnionici selu na planini Vučijak održana druga Fenjerijada

МОДРИЧА: Само фењером се може наћи човек

Paljenje fenjera / Foto V. Blagojević

Slavica i Jovo Rakić drugi put za redom organizovali su zanimljivu manifestaciju, bolje rečeno druženje posvećeno fenjeru. Druženje sa fenjerom u januaru za praznike organizatori žele da ustanove kao tradiciju, koja će ih vraćati u mladost kad se život na selu nije mogao zamisliti bez te čudne sprave

Do 1970. godine kada je u Gnionicu stigla električna energija, svaka kuća je imala više fenjera, jer se bez njega kao izvora svetlosti nije moglo. Mnogi su do tada ovu napravu zvali čudom jer je umnogome pomagala stanovništvu. Slavica i Jovo Rakić žele kako kažu da ožive sećanja na tu svetiljku iz njihove mladosti, ali i da mladim pokažu kako se živelo sa fenjerom na selu.


- Fenjer me vraća u djetinjstvo u kojem sam rastao. I danas volim prošetati sa fenjerom u ruci. Sada on dođe više kao atrakcija, nego potreba, ali ja ga i dalje volim koristiti. Sa fenjerom se namirivala stoka, sa fenjerom se išlo na sijela i prela, sa fenjerom su majke „čuvale“ svoje kćerke koje su u nekom sokaku ašikovale sa momcima. Nije bilo kuće koja nije ima po dva tri fenjera.– priseća se mladosti Jovo Rakić.

Mara Vidaković specijalno iz Švajcarske je došla na fenjerijadu.

- Velike me emocije vežu za doba fenjera.Najlepše je bilo kad se fenjer ugasi.Sad mogu pogasiti sve sijalice ali san na oči neće. –dvosimslena je bila Mara.

Fernjer je imao višestruku namenu i u drugim oblastima života. Upotrebljavan je za signalizacija na železnici, u morskom i rečnom saobraćaju. Zbog toga su Rakići već drugu godinu organizovali noćnu šetnju od dva i po kilometra od sela do Rakića izvora na planini Vučijak, gde planiraju da naprave etno selo. Na druženju uz iće i piće, bilo je oko sto meštana kojima je fenjer probudio emocije vezane za detinjstvo.

Pročitajte još: Novi projekti za Modriču

- Ujutru se ustane, pa se uz fenjer sprema za školu. Pošto je još bio mrak majka upali fenjer, pa polako kroz sneg od metar, prtine nigdje. Bilo je to teško, ali i lepo detinjstvo - priseća se života uz fenjer Slavko Ružičić iz Gnionice.

Slavica i Jovan Rakić na Fenjerijadi / Foto V. Blagojević


Njegova supruga Jelena kaže da se seća da je njen otac imao konjsku zapregu sa kolima.

- On je morao na kolima imati fenjer kada se kretao noću.To je bio propis u saobraćaju - priča Jelena.

Odlazak na igranke nije se mogao zamisliti bez ove tada najpotrebnije naprave. Mnogi se sećaju učenja uz fenjer i petrolejsku lampu.

- Fenjer je bio nekako zaštitni znak naše mladosti. Kakva su to posela bila. Danas sve vidiš, ali slabo se kuda ide. Nekada se i učilo uz fenjer - probudile su se emocije Danici Mlinarević iz Gnionice.

Kuvano vino / Foto V. Blagojević


Gnioničani fenjerijadom pokušavaju da svojim unucima kažu kako se nekad živelo sa fenjerom i bez električne energije. Mnogi od njih znaju šta je fenjer ali veoma često razne savremene izvore svjetlost nazivaju fenjerom.

- Fenjer je sprava za osvetljenje puta ili prostora. Tata mi je dao da ga upalim i nosim, i svidelo mi se - kaže osmogodišnja Neda Todić iz Gnionice. Na pitanje da li je njen tata mamu tražio fenjerom mala Neda se zamislila pa rekla: “ma ne, on je nju našao autom“ – što je izazvalo smeh okupljenih na fenjerijadi.

Razni tipovi fenjera / /Foto V. Blagojević


Na kraju da kažemo da je u četvrtom veku pre nove ere grčki filozof Diogen pored bureta i plašta imao još samo fenjer. Tako je jednom usred dana šetao sa upaljenim fenjerom po trgu tražeći nešto. Kada su ga upitali šta traži, odgovorio im je:"tražim čoveka". Pa, možda fenjer pomogne i u našim vremenima, kada je izgleda najteže naći čoveka.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije