Nasilje polazi iz kuće

N. RADIĆ

02. 07. 2018. u 12:15

Analitičari u Republici Srpskoj nakon izveštaja ombudsmana za decu BiH zaključili

Насиље полази из куће

Ilustracija / shutterstock

TREND vršnjačkog nasilja u Republici Srpskoj i BiH i dalje je u porastu, pokazao je izveštaj ombudsmana za decu BiH. Sagovornici "Novosti" tvrde da uporište agresivnog ponašanja, pa samim tim i sklonost ka vršnjačkom nasilju zapravo potiču iz kuće.

- Nasilje među decom obuhvata širok spektar agresivnih ponašanja, od rešavanja sukoba nasilnim putem, neprihvatljivog izražavanja ljutnje ili frustracije, pa do ozbiljnih incidenata uz upotrebu oružja. Posebno u slučajevima kada se vršnjačko nasilje snima, pa se ti snimci postavljaju na portalima i društvenim mrežama, što dovodi do dodatne traumatizovanosti žrtve nasilja i ugrožavanja prava na privatnost - poručili su iz te institucije.

Ombudsmani su uočili da su nastavnici i stručno osoblje škole slabo pripremljeni za nošenje sa problemom nasilja u školi.

Posledica toga je da, kako kažu, nasilje nad i među decom, iako dosta rašireno, ostaje najčešće skriveno, proizvodeći negativne reperkusije po decu i okolinu i nepovoljno se odražava na učenje.

Banjalučki psiholog Aleksandar Milić veruje da se osnovni razlozi za sklonost ka vršnjačkom nasilju kriju u nedostatku dobrih navika kod dece i adolescenata.

PREVENCIJE I MERE OMBUDSMANI takođe ukazuju nadležnim organima, na svim nivoima vlasti, na problem nedostatka sistemskog delovanja u slučajevima vršnjačkog nasilja, što svakako ima za posledicu nedostatak prevencije i mera zaštite.

- Vršnjačko nasilje povezano je sa određenim potrebama u razvoju. Deca koja imaju dobre navike su okupirana, uvek usmerena ka zadovoljenju tih potreba i tako se oslobađaju potencijalne agresije i potrebe da to ispoljavaju nasiljem. Kod dece koja se dosađuju energija se ne ispoljava na takav način i onda doživljavaju nezadovoljstvo - istakao je Milić.

On kaže da nasilje prvenstveno polazi iz kuće.

- Nezadovoljna deca upijaju internet sukobe i onda ih premeštaju u interne, fizičke sukobe, a to najčešće počinje već u četvrtom i petom razredu osnovne škole. Najpre se ispoljava agresija prema porodici, sestri, bratu, a potom i van kuće - dodao je Milić.

Sociolog Ivan Šijaković ističe da je i vršnjačko nasilje, kao i niz drugih socijalnih devijacija društva, rezultat generalnog vrednosnog statusa društva.

- Posle ratnih dešavanja popustili su kriterijumi, svako dobro ponašanje sve više nailazi na osudu okoline. Sila je počela da se primenjuje svugde u društvu i definiše se kao kvalifikacija jake, moćne ličnosti. Vršnjačko nasilje je privuklo mlade jer su se poistovetili sa "junacima", filmskim i internet junacima i pomalo ih imitiraju - istakao je Šijaković.

On je naglasio da i državni sistem u velikoj meri diktira modele ponašanja svojih građana.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije